Depresivni poremećaj u dječjoj i adolescentnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Tijekom posljednih desetak godina depresija u dječjoj i adolescentnoj dobi pobuđuje veliko zanimanje, kako stručnjaka koji se bave tom problematikom, tako i roditelja i učitelja.

Tijekom posljednihdesetak godina depresija u dječjoj i adolescentnoj dobi pobuđuje veliko zanimanje, kako stručnjaka koji se bave tom problematikom, tako i roditelja i učitelja. Tome pridonose podatci istraživanja koji upućuju na značajno povećanje učestalosti depresivnog poremećaja, sve nižu dob pojave prve depresivne epizode, teža oštećenja u socijalnom, školskom i obiteljskom funkcioniranju koja prouzrokuje kao i prateću visoku stopu suicidalnosti.
Od ukupnog broja adolescenata koji potraže pomoć zbog različitih psihičkih poteškoća, njih do 50% ima depresivne poteškoće koje se često javljaju udružene s drugim psihijatrijskim poremećajima, a najčešće s različitim vrstama ovisnosti, poremećajima ponašanja ili anksioznim poremećajima. Depresivni poremećaj se dva do tri puta češće javlja u adolescenciji u odnosu na preadolescenciju. Rezultati novijih istraživanja pokazuju da je u dobi do 12 godina depresija češća kod dječaka nego kod djevojčica, dok se u adolescenciji taj omjer mijenja u korist djevojčica. Iskustva u liječenju djece s depresivnim poremećajem su pokazala da se depresivne epizode češće ponavljaju u djece nego u odraslih, te da je u razdoblju od 5 godina nakon prve depresivne epizode 60% djece imalo ponovljenu depresivnu epizodu. Ponavljanje depresivnih epizoda može voditi u kronični oblik poremećaja.

Kako prepoznati depresivni poremećaj u dječjoj dobi?

Terminom depresija služimo se za opisivanje širokog raspona emocija, simptoma, sindroma i poremećaja koji variraju u svojoj težini, trajanju i rasponu. Na osnovi istraživanja depresivnih manifestacija djece i adolescenata opisano je više razina depresivnih fenomena. Depresivno raspoloženje može se javiti kao prolazno stanje u sklopu normalnih svakodnevnih oscilacija raspoloženja ili kao reakcija na neke negativne događaje u okolini a koja nema obilježje depresivnog poremećaja. Ako je takvo stanje snažnije i traje dulje od očekivanog, te ima za posljedicu otežano obavljanje svakodnevnih aktivnosti može upućivati na razvoj depresivnog poremećaja. Osnovni simptomi depresivnog poremećaja sličnima su onima u odrasloj dobi, a prema broju i vrsti simptoma određujemo da li se radi o blagom, umjerenom ili teškom obliku depresivnog poremećaja. Simptomi karaktersitični za depresivni poremećaj su depresivno raspoloženje većinom dana, a najlošije ujutro i smanjen interes i gubitak zadovoljstva u gotovo svim aktivnostima. Osim ovih osnovnih simptoma mogu biti prisutni i: smanjenje apetita i tjelesne težine, umor i gubitak energije, nesanice, česta noćna buđenja s teškoćama ponovnog usnivanja, smetnje pamćenja, koncentracije, smanjena sposobnost odlučivanja, osjećaj bezvrijednosti ili krivnje, suicidalne misli ili pokušaji. U teškim oblicima depresije mogu biti prisutne i halucinacije i depresivne sumanute ideje. Postoji i atipični oblik depresije, za koji je uz osnovne simptome karakteristično prekomjerno spavanje, pojačan apetit uz dobitak na tjelesnoj težini i večernje pogoršanje raspoloženja.            
Važno je za naglasiti da ekspresija simptoma značajno varira ovisno o razvojnoj fazi u kojoj se dijete nalazi. Predpubertetska djeca s depresivnim poremećajem pokazuju više tjelesnih pritužbi, nemira, strahova od odvajanja, depresivnog vanjskog izgleda, za razliku od adolescenata koji imaju jače izraženu beznadnost, negativana očekivanja od budućnosti, prekomjerno spavanje, promjene na tjelesnoj težini, suicidalne misli i pokušaje.

U razdoblju adolescencije počinju se uočavati spolne razlike u manifestiranju depresivnog afekta. Dok depresivni dječaci mogu pokazivati i znakove agresivnog ponašanja, depresivne djevojčice su pasivnije, s negativnom slikom o tjelesnom izgledu i niskim samopoštovanjem.
Kao najvažniji rizični čimbenici za razvoj depresivnosti u dječjoj dobi navode se genetska predispozicija, psihotrauma u dječjoj dobi, psihosocijalni čimbenici (psihopatologija majke, poremećena obiteljska komunikacija, nepovoljni uvjeti življenja, gubitak roditelja  sl.).  
Liječenje depresivnog poremećaja djece i adolescenata, slično kao i u odrasloj dobi provodi se psihoterapijskim i kognitivno-bihevioralnim metodama liječenja, a u težim oblicima depresije koriste se antidepresivi. Za ovaj poremećaj propisuju se antidepresivi novije generacije (SIPPS selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina): fluoxamim, fluoxetin, paroxetin i sertralin. Sertralin (Halea)   registrirani su za djecu od šest godina na više kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Zbog mogućih nuspojava i mogućeg rizika od suicidalnog ponašanja potreban je pojačan nadzor osobito u prvih mjesec dana liječenja uz postepeno povećanje doze lijeka do optimalne terapijske doze. Najbolji rezultati postižu se kombinacijom ovih metoda. Što ranije prepoznavanje simptoma i uključivanje u tretman poboljšat će ishod liječenja, te smanjiti vjerojatnost ponavljanje depresivnih epizoda ili prijelaz u kronični oblik.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Varicella zoster Depositphotos_13851285_L

Kako na koži prepoznati Herpes zoster

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVirusne infekcije kože imaju raznolik oblik i bitno ih je prepoznati. Ponekad se na koži može javiti crvenilo praćeno osjećajem peckanja i bolovima uz vidljive mjehuriće, pa se može posumnjati da se radi o herpes zosteru. Premda opekotine kože uzrokovane toplinom ili, primjerice, kontaktom s gusjenicama mogu izgledati kao crvenilo s mjehurićima, kod herpes zostera […]

Plivanje

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Koža Depositphotos_149029145_L

Vitamini i lijepa koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamini su od velike važnosti za zdravlje i ljepotu kože. Kako bi se to postiglo, pomaže raznolika i pravilna prehrana, no u ubrzanom tempu života vrlo često se obroci preskaču ili su jednoliki i nedovoljno hranjivi. Voće i povrće nisu dovoljno zastupljeni kao svakodnevni dio obroka, već se sporadično nađu na tanjuru, a proteinski dio […]

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

MR mozga

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]