Depresivni poremećaj u dječjoj i adolescentnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Tijekom posljednih desetak godina depresija u dječjoj i adolescentnoj dobi pobuđuje veliko zanimanje, kako stručnjaka koji se bave tom problematikom, tako i roditelja i učitelja.

Tijekom posljednihdesetak godina depresija u dječjoj i adolescentnoj dobi pobuđuje veliko zanimanje, kako stručnjaka koji se bave tom problematikom, tako i roditelja i učitelja. Tome pridonose podatci istraživanja koji upućuju na značajno povećanje učestalosti depresivnog poremećaja, sve nižu dob pojave prve depresivne epizode, teža oštećenja u socijalnom, školskom i obiteljskom funkcioniranju koja prouzrokuje kao i prateću visoku stopu suicidalnosti.
Od ukupnog broja adolescenata koji potraže pomoć zbog različitih psihičkih poteškoća, njih do 50% ima depresivne poteškoće koje se često javljaju udružene s drugim psihijatrijskim poremećajima, a najčešće s različitim vrstama ovisnosti, poremećajima ponašanja ili anksioznim poremećajima. Depresivni poremećaj se dva do tri puta češće javlja u adolescenciji u odnosu na preadolescenciju. Rezultati novijih istraživanja pokazuju da je u dobi do 12 godina depresija češća kod dječaka nego kod djevojčica, dok se u adolescenciji taj omjer mijenja u korist djevojčica. Iskustva u liječenju djece s depresivnim poremećajem su pokazala da se depresivne epizode češće ponavljaju u djece nego u odraslih, te da je u razdoblju od 5 godina nakon prve depresivne epizode 60% djece imalo ponovljenu depresivnu epizodu. Ponavljanje depresivnih epizoda može voditi u kronični oblik poremećaja.

Kako prepoznati depresivni poremećaj u dječjoj dobi?

Terminom depresija služimo se za opisivanje širokog raspona emocija, simptoma, sindroma i poremećaja koji variraju u svojoj težini, trajanju i rasponu. Na osnovi istraživanja depresivnih manifestacija djece i adolescenata opisano je više razina depresivnih fenomena. Depresivno raspoloženje može se javiti kao prolazno stanje u sklopu normalnih svakodnevnih oscilacija raspoloženja ili kao reakcija na neke negativne događaje u okolini a koja nema obilježje depresivnog poremećaja. Ako je takvo stanje snažnije i traje dulje od očekivanog, te ima za posljedicu otežano obavljanje svakodnevnih aktivnosti može upućivati na razvoj depresivnog poremećaja. Osnovni simptomi depresivnog poremećaja sličnima su onima u odrasloj dobi, a prema broju i vrsti simptoma određujemo da li se radi o blagom, umjerenom ili teškom obliku depresivnog poremećaja. Simptomi karaktersitični za depresivni poremećaj su depresivno raspoloženje većinom dana, a najlošije ujutro i smanjen interes i gubitak zadovoljstva u gotovo svim aktivnostima. Osim ovih osnovnih simptoma mogu biti prisutni i: smanjenje apetita i tjelesne težine, umor i gubitak energije, nesanice, česta noćna buđenja s teškoćama ponovnog usnivanja, smetnje pamćenja, koncentracije, smanjena sposobnost odlučivanja, osjećaj bezvrijednosti ili krivnje, suicidalne misli ili pokušaji. U teškim oblicima depresije mogu biti prisutne i halucinacije i depresivne sumanute ideje. Postoji i atipični oblik depresije, za koji je uz osnovne simptome karakteristično prekomjerno spavanje, pojačan apetit uz dobitak na tjelesnoj težini i večernje pogoršanje raspoloženja.            
Važno je za naglasiti da ekspresija simptoma značajno varira ovisno o razvojnoj fazi u kojoj se dijete nalazi. Predpubertetska djeca s depresivnim poremećajem pokazuju više tjelesnih pritužbi, nemira, strahova od odvajanja, depresivnog vanjskog izgleda, za razliku od adolescenata koji imaju jače izraženu beznadnost, negativana očekivanja od budućnosti, prekomjerno spavanje, promjene na tjelesnoj težini, suicidalne misli i pokušaje.

U razdoblju adolescencije počinju se uočavati spolne razlike u manifestiranju depresivnog afekta. Dok depresivni dječaci mogu pokazivati i znakove agresivnog ponašanja, depresivne djevojčice su pasivnije, s negativnom slikom o tjelesnom izgledu i niskim samopoštovanjem.
Kao najvažniji rizični čimbenici za razvoj depresivnosti u dječjoj dobi navode se genetska predispozicija, psihotrauma u dječjoj dobi, psihosocijalni čimbenici (psihopatologija majke, poremećena obiteljska komunikacija, nepovoljni uvjeti življenja, gubitak roditelja  sl.).  
Liječenje depresivnog poremećaja djece i adolescenata, slično kao i u odrasloj dobi provodi se psihoterapijskim i kognitivno-bihevioralnim metodama liječenja, a u težim oblicima depresije koriste se antidepresivi. Za ovaj poremećaj propisuju se antidepresivi novije generacije (SIPPS selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina): fluoxamim, fluoxetin, paroxetin i sertralin. Sertralin (Halea)   registrirani su za djecu od šest godina na više kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Zbog mogućih nuspojava i mogućeg rizika od suicidalnog ponašanja potreban je pojačan nadzor osobito u prvih mjesec dana liječenja uz postepeno povećanje doze lijeka do optimalne terapijske doze. Najbolji rezultati postižu se kombinacijom ovih metoda. Što ranije prepoznavanje simptoma i uključivanje u tretman poboljšat će ishod liječenja, te smanjiti vjerojatnost ponavljanje depresivnih epizoda ili prijelaz u kronični oblik.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Djeca

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]