Naziv (PMS) uveden je u terminologiju još 1950-ih godina i od tada se vrlo često koristi i različito ga se definira. PMS se javlja kod 30 do 80% žena reproduktivne dobi.
Simptomi ova dva poremećaja mogu se preklapati, no kod PMDD-a smetnje su znatno intenzivnije. Premda simptomi PMS-a mogu biti neugodni, PMDD može značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje.
Osim najčešćih simptoma kao što su iscrpljenost, promjene raspoloženja, razdražljivost i nadutost, prisutne su i mnoge druge smetnje: bolnost i osjetljivost dojki, glavobolja, razdražljivost, sniženo raspoloženje, povećani apetit, akne, pojačana osjetljivost na vanjske podražaje, valovi vrućine, lupanje srca, plačljivost, smetnje koncentracije, vrtoglavica, zaboravljivost i osjetljivost probavnog trakta.
Da bismo postavili dijagnozu ovog poremećaja moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji: navedeni simptomi moraju biti prisutni tijekom gotovo čitave druge polovine (lutealne faze) menstrualnog ciklusa – barem pet od nabrojenih simptoma mora biti prisutno (s tim da je barem jedan među prva četiri navedena) u većini menstrualnih ciklusa u trajanju od najmanje godinu dana; ti simptomi značajno utječu na socijalne odnose, radno funkcioniranje i ostale interpersonalne odnose; uzrok tih simptoma nisu neke druge bolesti ili njihovo pogoršanje i na kraju ti simptomi moraju biti prisutni tijekom dva uzastopna menstrualna ciklusa.
U tipičnim slučajevima PMDD se javlja u dvadesetim godinama i može se pogoršavati tijekom vremena. Kod nekih žena se pogoršanje simptoma može javiti ulaskom u menopauzu. Rjeđi je slučaj da se smetnje jave već u adolescenciji.
Uzroci ovog poremećaja nisu u potpunosti poznati, no pretpostavlja se da se radi o međusobnom utjecaju hormona jajnika koji se proizvode u različitim stadijima menstrualnog ciklusa (estrogen i progesteron) i neurotransmitera proizvedenih u mozgu. Vjerojatno nema odstupanja razine hormona jajnika od normale, no dolazi do promijenjenog odgovora mozga.
Istraživanja nisu pokazala povezanost ovog poremećaja i specifičnih crta ličnosti ili tipova ličnosti. Isto tako se ne smatra da je stres uzrok ovog poremećaja, no može potaknuti njegovu pojavu. Zapravo je vjerojatnije da je stres posljedica samih simptoma. Nije pronađena niti povezanost određene vrste prehrane ili neke specifične hipovitaminoze s ovim poremećajem.
23.12.2015
