Bol u prsima česti je simptom bolesti koji dovodi bolesnika liječniku. Bol u prsima može biti uzrokovan bolestima srca i krvnih žila i bolestima drugih organa koji se nalaze u prsima. Znatno rjeđe mogu i bolesti trbušnih organa uzrokovati refleksnu bol u psima.
Najčešći uzrok boli u prsima je koronarna bolest srca, upalne bolesti srca, bolesti torakalne aorte i plućna embolija. Bolesti jednjaka, plućne maramice te upalne bolesti gornjih dišnih putova i žučni kamenci mogu, ali rjeđe uzrokovati bol u prsima. Bol u prsima razlikuje se po jačini, trajanju i širenju u okolinu kao i o povezanosti s tjelesnim naporima ili emocionalnim stresom. Što je bol jačeg intenziteta i dužeg trajanja tada je i obično veće oštećenje organa koje je bol izazvalo.
Bolesnici koji imaju koronarnu bolest srca na razne načine opisuju bol u prsima kao nelagodnost ili pritisak u prsima sa širenjem u lijevo rame, duž lijeve ruke, u leđa ili vrat, u donju čeljust, a rjeđe u desnu ruku, katkad i u gornji dio trbuha. Trajanje boli obično je od jedne do 10 minuta, a kod teških oštećenja i više od 30 minuta.
Bol u prsima može biti izazvana tjelesnim naporom ili nekim stresnim događajem, a može prestati nakon prekida tjelesnog napora ili nakon uzimanja lijekova kao što je nitroglicerin ili neki analgetik. Ako je bol uzrokovana akutnim infarktom miokarda tada je jačeg intenziteta i dužeg trajanja i obično ne prestaje nakon uzimanja nitroglicerina ili analgetika. U tom slučaju potrebno je hitno liječenje u najbližoj bolnici.
Važno je napomenuti da svaka bol u prsima ne znači da je uvijek u pitanju koronarna bolest srca odnosno angina pektoris ili akutni infarkt miokarda. Bezazlene boli mišića ili boli zbog bolesti kralježnice u prsima ne bi trebali proglasiti anginom pektoris. Ponekad su tjeskoba i napetost obično uzrok boli u prsima, a katkad je to osjećaj oštrog probadanja u lijevoj strani prsišta.
Također i neke bolesti jednjaka, torakalne aorte, neke plućne bolesti, te bolesti srčane ovojnice mogu uzrokovati bol u prsištu, a da se ne radi o koronarnoj bolesti srca i angini pektoris. Bol u prsima u vidu probadanja i kratkog trajanja, a nije povezana s tjelesnim naporima obično nije znak bolesti srca. U slučajevima kada je bol u prsima uzrokovana ulkusnom bolešću želuca ili dvanaesnika, a može biti povezana s uzimanjem hrane, a ne s tjelesnim naporima i obično prestaje nakon uzimanje antacida.
Kod bolesti torakalne aorte kao što su aneurizma ili akutna disekcija aorte tada je bol u prsima jačeg intenziteta sa širenjem u leđa. Svi takvi bolesnici mogu biti životno ugroženi i trebaju što prije biti hospitalizirani u bolnici. Osobe koje imaju navedene simptome trebaju čim prije potražiti liječničku pomoć kod izabranog liječnika opće medicine koji će ih dalje uputiti na odgovarajuću dijagnostičku obradu i liječenje.
Uz anamnezu klinički pregled i brojne dijagnostičke postupke koristimo u otkrivanju uzroka nastanka boli u prsima: hematološke i biokemijske analize krvi, elektrokardiografija (EKG), ehokardiografija, RTG snimanje pluća i srca, gastroskopija, ultrazvuk trbuha, test fizičkog opterećenja – ergometrija, koronarografija, kompjutorizirana tomografija (CT) i nuklearna magnetna rezonancija.
23.12.2015
