Kako bi se razbila stigmatizacija bolesnika s epilepsijom, u svijetu su pokrenute brojne akcije, a upravo traje i globalna kampanja za borbu protiv epilepsije pod nazivom “Out of the shadows”.
Razgovor s doc. dr. sc. Sanjom Hajnšek, predstojnicom Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
Kako bi se razbila stigmatizacija bolesnika s epilepsijom, u svijetu su pokrenute brojne akcije, a upravo traje i globalna kampanja za borbu protiv epilepsije pod nazivom “Out of the shadows”. Nju su pokrenule Svjetska zdravstvena organizacija, Međunarodna liga za borbu protiv epilepsije i Međunarodni biro za epilepsiju.
Ta je kampanja usmjerena prema zakonodavcima, zdravstvenim djelatnicima, nevladinim organizacijama i čitavoj javnosti u cilju destigmatizacije epilepsije, podizanja svijesti o toj bolesti i pokretanja različitih edukacijskih programa. O toj na žalost sve češćoj neurološkoj bolesti razgovarali smo s doc. dr. sc. Sanjom Hajnšek, predstojnicom Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb.
Ovo ste ljeto imenovani predstojnicom Klinike za neurologiju. Što se otada u Vašem životu promijenilo?
Puno se toga promijenilo, moram priznati kad sam se prihvatila te funkcije znala sam da će se stvari promijeniti, ali nisam ni sanjala u kojem opsegu. Vjerojatno je i jedan od razloga što sam i prije toga vrlo dobro posložila stvari na odjelu za epilepsije i uopće u Centru za epilepsiju koji je već godinama Državni referentni centar Ministarstva zdravstva, pa sam mislila da po uzoru na to mogu reorganizirati cijelu neurološku klinku.
I dalje mislim da se to može, i dalje mislim da imamo vrlo dobre suradnike koji su vrlo kooperativni i motivirani, ali jednostavno je opseg posla koji to zahtijeva ogroman. I ono što je vjerojatno isto tako krivo jest problem mene i mog temperamenta. Meni sve uvijek treba biti jučer gotovo, ja sam vrlo nestrpljiva osoba, tako da mi se sve što napravim čini previše sporo, ali stvari se odvijaju ako čovjek hoće biti racionalan jednom sasvim razumnom brzinom.
Koliko je godina iskustva za Vama?
Iza mene je 29 godina radnog iskustva. Neurološka je klinika moje prvo radno mjesto i posve sam sigurna da će biti i zadnje. Sve što sam radila u životu, naravno u profesionalnom smislu, radila sam da bi ova klinka bolje funkcionirala. To je moja velika ljubav.
Što je epilepsija i koliko ljudi od nje boluje?
Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti. Javlja se u 1 posto opće populacije. Izgledi da će pojedinac oboljeti od epilepsije tijekom života iznosi od dva do četiri posto, a da će imati barem jedan epileptički napadaj tijekom života osam posto. Danas u svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi. Prema definiciji, epilepsija je povremeni poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, u pravilu praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu. U Hrvatskoj, na žalost, ne postoji sustavno praćenje pojavnosti bolesti.
Međutim, zahvaljujući suradnji i umrežavanju s regionalnim centrima možemo ustvrditi da u Hrvatskoj danas od epilepsije boluje od 40.000 do 50.000 ljudi. Ta je pojavnost nešto veća no u drugim nama usporedivim zemljama. U prvom redu razlog toj razmjerno većoj učestalosti jest u činjenici da se epilepsija javlja i kao posljedica postraumatskog stresa. Budući da je Hrvatska zemlja na čijim su se prostorima godinama vodile ratne operacije, ovakva učestalost i ne čudi.
Nekoć je mišljenje o ljudima koji boluju od epilepsije bilo iznimno negativno obojeno. Je li se u suvremenom svijetu stav prema oboljelima izmijenio?
Većina ljudi s epilepsijom i danas pati zbog predrasuda okoline u kojoj žive. Zbog toga se osjećaju nelagodno, diskriminirani su i doživljeni kao manje vrijedni članovi zajednice. Često taje svoju bolest jer nailaze na nerazumijevanje i izoliranost. Uzroci tome su isključivo strah i neznanje okoline. Suočavanje pojedinca s bolešću ovisi ponajprije o načinu na koji će mu njegov liječnik objasniti uzroke, tijek bolesti, načine liječenja. Epilepsija je bolest kao i svaka druga, no najčešće zahtijeva cjeloživotno liječenje odnosno doživotnu terapiju.
Međutim, to je bolest s kojom oboljeli mogu posve normalno živjeti pridržavajući se liječničkih uputa.Danas, osim toga, postoje vrlo učinkoviti preparati IV. generacije koji pacijentima omogućuju kvalitetan život. Nekada se epilepsija teško dijagnosticirala, odnosno zbog suženih mogućnosti dijagnostike 16-kanalnim EEG-om upućivalo se samo na najveću patologiju. Pravu revoluciju u dijagnostici i liječenju epilepsije potakla je pojava CT-a, a da i ne spominjeno današnje mogućnosti magnetske rezonance, čija uporaba može iznimno rano upozoriti na neurološke poremećaje, te mogućnosti neurokirurgije.
Koji su uzroci epilepsije?
Nemoguće je utvrditi jasan primarni uzrok nastanka epilepsije osim nasljedne predispozicije. Uzrokom simptomatskih epilepsija može biti neko kronično organsko oštećenje ili bolestmozga – prirođeni poremećaji razvoja, infekcije, tumori, metaboličke bolesti, npr. niska koncentracija šećera u krvi, traume, dug i intenzivan tjelesni napor, nedovoljna opskrba mozga kisikom, uživanje droga, predugo igranje videoigrica, previše gledanja televizije itd. Važno je znati da u životu svakog čovjeka postoje tri kritične dobne granice – dojenačko doba, do prve godine života (ovaj je životni period ujedno i najopasniji), potom promjena hormonskog statusa u pubertetu te razdoblje od 60. do 65. godine života.
Antiepileptici se dijele na stare i nove, tzv. IV. generaciju. Belupo ima dva lijeka za liječenje epilepsije – Arvind i Katenu. Kakva su Vaša iskustva s tim novim preparatima?
U primjeni tih Belupovih preparata moram iskreno reći da su nam iskustva odlična. Odlična im je podnošljivost, nisu konkurentni, što znače da svaki od njih pokriva drugo indikacijsko područje, mogu se prepisivati kao dodatna, ali i kao monoterapija. Nije manje važno da nemaju interakcija s drugim lijekovima, a ako se pravilno doziraju odnosno titriraju nemaju značajnijih nuspojava.Moram također naglasiti da smo u jednogodišnjoj multicentričnoj studiji na Klinici uspoređivali originalni i generički lamotrigin želeći provjeriti istinitost tvrdnji u prilog jeftinijih generičkih lijekova.
Moram ustvrditi da je studija pokazala da je koncentracija aktivne supstance Belupovih generičkih preparata u serumu pacijenta istovjetna rezultatima u originalnim lskupim lijekovima. Govorim to stoga što si kod ovakave vrste neurološkog oboljenja ne možemo dopustiti zamjenu jednog preparata drugim ne ispitavši potpuno njegovu učinkovitost.
S Belupovim CNS timom surađujete već neko vrijeme. Kako ste zadovoljni tom suradnjom?
Kolegice iz Belupa s kojima surađujem iznimno su kooperativne, stručne i pouzdane. Drugim riječima, profil profesionalaca koji bi imponirao svakoj kompaniji. Vjerujem da ću uskoro moći prihvatiti njihov poziv da posjetim vaše dvije nove tvornice u Koprivnici. Čula sam da me očekuju velika iznenađenja u tehnološkoj opremljenosti za koju pričaju da je najsuvremenija u ovom dijelu Europe.
23.12.2015