Bolest moga oca

Poštovanje,

boluje od parkinsonove bolesti već 20 godina. 2017.god. imao je halucinacije te završio u neuropsihiratjskoj bolnici u Popovači, utvrđeno je da su halucinacije izazvale tablete za parkins. Nakon tri tjedna boravka tamo, oporavio se, dobio novu terapiju i sve je bilo u redu.

Naime, 16.01.ove godine ista stvar, halucinacije i dezorjentiranost. Od tada se nalazi u neuropsihiratjskoj bolnici u Popovači, još uvijek nema pomaka, bio je na jednom odjelu gdje je sve bilo u redu, teže se kreće zbog bolesti, ali ipak se kretao s pomoću štaka i sve je sam obavljao.

Iz ne znamo kojeg razloga, prebačen je na odjel gerontopsihijatrije. Tu kreće njegov pakao, oduzeli su mu štake i nije mogao hodati. Od 28.01. je u krevetu ili kolicima. Još uvijek dezorjentiran i skroz slab. Zanima me da li je njemu stvarno tamo mjesto ili postoji neko drugo rješenje. I da, nisu mu radili nikakve neurološke pretrage jer kao za to nemaju indikacija.

Hvala

24.3.2020

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani, 

zaista je nemoguće ovim putem, posebice bez pregleda samog pacijenta utvrditi činjenično stanje. Ono što se mora uzeti u obzir jest da Parkinsonova bolest dovodi do ozbiljnog tjelesnog i kognitivnog oštećenja oboljelog, što naravno značajno utječe na njegovo stanje. Tim više što njegova bolest traje već jako dugo. 

Ne bih Vam drugačije mogla pomoći. 

Srdačan pozdrav!

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolest

Molim mišljenje na nalaz krvi

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteViše od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Mononukleoza

Infektivna mononukleoza – ‘bolest poljupca’

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteInfektivna mononukleoza je zarazna bolest uzrokovana Ebstein-Barr virusom. Čovjek je jedini prirodni domaćin ovog virusa, a bolest se širi neposrednim kontaktom sa slinom oboljelog. Najčešće obolijevaju adolescenti i mlađi odrasli, a bolest se popularno naziva i ‘bolest poljupca’. Uzročnik infektivne mononukleoze Sindrom infekcijske mononukleoze najčešće je uzrokovan virusima, na prvom je mjestu Ebstein-Barr virus (EBV), […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]