“Vrtoglavica” za vrijeme voznje

Kod naglog ubrzavanja u autu, počne mi se “vrtjeti” (zamanta mi se) na 2-3 sekunde. Imam 20 godina te nemam nikakvih drugih poteškoća sa zdravljem.

18.1.2018

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Vertigo se može javiti kod niza bolesti, od blagih kao što je začepljenje uha, do ozbiljnih i teških kao što su multipla skleroza i moždani tumori. Najčešći uzroci vertiga su benigna paroksizmalna pozicijska vrtoglavica (BPPV) i vestibularne migrene, dok su manje učestali razlozi nastanka vrtoglavice Menierova bolest i vestibularni neuritis. BPPV je kratkotrajna vrtoglavica (<1minute) koja se javlja s promjenom položaja, a nastaje zbog smetnji mehaničke prirode u unutarnjem uhu (naslage kalcija). Menierova bolest nastaje kao posljedica promjena na krvnim žilama unutarnjeg uha (vaskularne promjene), a karakterizirana je ponovljenim napadima vertiga, obično praćenoga tinitusom (zujanje u uhu) i progresivnom gluhoćom u jednom, a katkada i u oba uha. Uzrok ove bolesti nije poznat, ali je uočena povezanost s vaskularnim promjenama. Unutarnje uho se opskrbljuje krvlju samo iz jednog izvora, pa smanjenje opskrbe krvlju tom arterijom ne može biti nadoknađeno iz neke druge krvne žile. Zbog toga je unutarnje uho osobito osjetljivo na smanjeni dotok krvi, dolazi do smanjenog dotoka kisika, što za posljedicu može imati nastajanje vertiga. Promjena na moždanim krvnim žilama (tzv. cerebralni vaskularni poremećaji) su također česti uzrok nastajanja vertiga. Mnoga oboljenja mogu ograničiti cirkulaciju krvi kroz moždane arterije i dovesti do slabijeg protoka krvi. To su ateroskleroza (sužavanje lumena arterija), cervikalna spondiloza (degenerativna bolest cervikalnih – vratnih kralješaka, na kojima nastaju promjene koje mogu smetati protoku krvi kroz vratne arterije) te povrede vratne kralježnice. Zbog aterosklerotično suženih krvnih žila u vratu, u uvjetima slabijeg protoka krvi, često se događa da mozak privremeno ostane bez kisika, što se može očitovati vrtoglavicom. Slična pojava se ponekad događa i u zdravih ljudi nakon naglog ustajanja. Napadi vrtoglavice koji su uzrokovani vaskularnim promjenama obično su prolaznog karaktera, ali mogu biti i teški, praćeni znojenjem, poremećajima vida, trncima u ekstremitetima, prolaznim sljepilom, gluhoćom, nistagmusom (nagli nevoljni pokreti očnih jabučica), nesigurnim hodom, otežanim gutanjem i smetnjama govora. Neki od drugih mogućih uzroka vertiga su: povrede glave, upala srednjeg ili unutarnjeg uha, upale i tumori moždanog živca, epilepsija i dr. Kako će se pristupiti liječenju ovisi o tome što je uzrokovalo poremećaje ravnoteže. Liječenje može uključivati konzervativnu (lijekove, fizikalnu terapiju) ili kiruršku terapiju.

Vertigo je najčešće benigna bolest i najkorisnije je smiriti bolesnika jer mozak ima sposobnost adaptacije i vremenom se navikava primati nejednake impulse, pa vertigo iščezava. Do adaptacije ne dolazi kod bolesnika s Menierovom bolesti, već ju treba liječiti. Pridružene bolesti (upale i dr.) treba liječiti na odgovarajući način uz primjenu lijekova ili kirurški. U slučaju da je vrtoglavica uzrokovana aterosklerozom žila na vratu (vertebralnih arterija), potrebno je regulirati krvni tlak, prekinuti pušenje i uspostaviti zadovoljavajuću razinu šećera i masnoća u krvi. Simptomatska terapija uključuje sljedeće lijekove: anksiolitici (benzodiazepini) koji smanjuju osjećaj straha i zabrinutosti pacijenta, dovode do tjelesnog opuštanja i uklanjaju nesanicu. Kod starijih osoba prednost se daje alprazolamu i lorazepamu jer njihov učinak ne traje dugo. Preparati Gingka (djeluje na cirkulaciju u mozgu) kao dopuna betahistinu te vazodilatatori, antiemetici, antihistaminici (djeluju sedativno i smanjuju osjećaj mučnine). Kod bolesnika s Menierovom bolesti i kod drugih vrtoglavica uzrokovanih smetnjama cirkulacije, betahistin se pokazao djelotvornim lijekom. Betahistin dovodi do povećanja opskrbe unutarnjeg uha krvlju što ima za posljedicu smanjenje tegoba kao što su vertigo, tinitus i gluhoća uzrokovana promjenama u unutrašnjem uhu. Svako dobro!

 

 

 

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Invazivna infekcija shutterstock_1109871056

Aspergiloza: čudnovata rijetka bolest dišnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteAspergiloza je skupina bolesti uzrokovanih gljivicama roda Aspergillus. Najčešće zahvaća pluća, ali može pogoditi sinuse ili, u težim slučajevima, i druge organe. Raspon bolesti je širok: od blage alergijske reakcije do teške invazivne infekcije s visokom smrtnošću, posebno kod imunokompromitiranih bolesnika. U Europi ne postoji pouzdana, jedinstvena procjena incidencije aspergiloze, jer su dostupni podaci fragmentirani […]

Neurodegenerativne bolesti Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

sezonska alergija

Kožni simptomi peludne alergije

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako je peludna alergija vezana uz dišni sustav, često se uz nju javljaju i kožni simptomi. Ubraja se u sezonske alergije jer se u svom intenzitetu javlja vezano uz mjesece u godini i u sezoni. Pelud je žućkasti prah koji se prenosi vjetrom, insektima i pticama od biljke do biljke. Peludna alergija najčešće je uzrokovana […]

Epilepsija

Je li za obradu sumnje na epilepsiju potrebna MR mozga jačine 1,5T ili 3T?

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina shutterstock_2550479385

Neuralgija trigeminusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNeuralgija trigeminusa je kronični neurološki poremećaj koji se očituje iznenadnim, vrlo jakim bolovima u području lica. Smatra se jednom od najintenzivnijih bolnih senzacija koje čovjek može doživjeti. Iako nije životno ugrožavajuća, značajno narušava kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje oboljelih. Bolest je relativno rijetka, ali se najčešće javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi, češće kod […]

Obiteljska medicina shutterstock_694541035

Aftozni stomatitis u djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Obiteljska medicina shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Obiteljska medicina

Je li opasno uzeti navedeni OTC lijek osam dana zaredom u dozama do 2 tablete dnevno?

Obiteljska medicina

Je li povećani limfni čvor na vratu znak nečeg ozbiljnog?

Obiteljska medicina shutterstock_1419724301

EpiPen i anafilaksija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnafilaksija je teška, nagla i potencijalno smrtonosna alergijska reakcija koja zahtijeva trenutačno liječenje. Prvi i najvažniji lijek u anafilaksiji je adrenalin (epinefrin), a EpiPen je najčešće korišteni automatski injektor adrenalina, namijenjen brzoj i jednostavnoj primjeni izvan bolnice. Pravodobna uporaba EpiPena može spasiti život, dok odgađanje liječenja značajno povećava rizik od teških komplikacija i smrtnog ishoda. […]

Obiteljska medicina ZB (8)

Brunout sindrom

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBurnout ili sindrom izgaranja postao je jedan od najčešćih zdravstvenih problema modernog doba. Nastaje kada je osoba dulje vrijeme izložena stresu i prevelikim zahtjevima, a pritom nema dovoljno odmora, podrške i ravnoteže između posla i privatnog života. Burnout je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti. WHO ga prepoznaje kao posljedicu kroničnog stresa na radnom mjestu, […]

Obiteljska medicina ZB (7)

Bronhiolitis

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBronhiolitis je virusna infekcija donjih dišnih puteva, najčešće uzrokovana RSV-om (respiratornim sincicijskim virusom). Najviše pogađa dojenčad i djecu do 2 godine, osobito tijekom zime. To je jedan od najčešćih razloga hospitalizacije u prve dvije godine života. Virus uzrokuje upalu i oticanje sitnih dišnih puteva (bronhiola) te stvaranje gustog sekreta. Zbog toga dijete teže diše, brže […]