Kod naglog ubrzavanja u autu, počne mi se “vrtjeti” (zamanta mi se) na 2-3 sekunde. Imam 20 godina te nemam nikakvih drugih poteškoća sa zdravljem.

Vertigo se može javiti kod niza bolesti, od blagih kao što je začepljenje uha, do ozbiljnih i teških kao što su multipla skleroza i moždani tumori. Najčešći uzroci vertiga su benigna paroksizmalna pozicijska vrtoglavica (BPPV) i vestibularne migrene, dok su manje učestali razlozi nastanka vrtoglavice Menierova bolest i vestibularni neuritis. BPPV je kratkotrajna vrtoglavica (<1minute) koja se javlja s promjenom položaja, a nastaje zbog smetnji mehaničke prirode u unutarnjem uhu (naslage kalcija). Menierova bolest nastaje kao posljedica promjena na krvnim žilama unutarnjeg uha (vaskularne promjene), a karakterizirana je ponovljenim napadima vertiga, obično praćenoga tinitusom (zujanje u uhu) i progresivnom gluhoćom u jednom, a katkada i u oba uha. Uzrok ove bolesti nije poznat, ali je uočena povezanost s vaskularnim promjenama. Unutarnje uho se opskrbljuje krvlju samo iz jednog izvora, pa smanjenje opskrbe krvlju tom arterijom ne može biti nadoknađeno iz neke druge krvne žile. Zbog toga je unutarnje uho osobito osjetljivo na smanjeni dotok krvi, dolazi do smanjenog dotoka kisika, što za posljedicu može imati nastajanje vertiga. Promjena na moždanim krvnim žilama (tzv. cerebralni vaskularni poremećaji) su također česti uzrok nastajanja vertiga. Mnoga oboljenja mogu ograničiti cirkulaciju krvi kroz moždane arterije i dovesti do slabijeg protoka krvi. To su ateroskleroza (sužavanje lumena arterija), cervikalna spondiloza (degenerativna bolest cervikalnih – vratnih kralješaka, na kojima nastaju promjene koje mogu smetati protoku krvi kroz vratne arterije) te povrede vratne kralježnice. Zbog aterosklerotično suženih krvnih žila u vratu, u uvjetima slabijeg protoka krvi, često se događa da mozak privremeno ostane bez kisika, što se može očitovati vrtoglavicom. Slična pojava se ponekad događa i u zdravih ljudi nakon naglog ustajanja. Napadi vrtoglavice koji su uzrokovani vaskularnim promjenama obično su prolaznog karaktera, ali mogu biti i teški, praćeni znojenjem, poremećajima vida, trncima u ekstremitetima, prolaznim sljepilom, gluhoćom, nistagmusom (nagli nevoljni pokreti očnih jabučica), nesigurnim hodom, otežanim gutanjem i smetnjama govora. Neki od drugih mogućih uzroka vertiga su: povrede glave, upala srednjeg ili unutarnjeg uha, upale i tumori moždanog živca, epilepsija i dr. Kako će se pristupiti liječenju ovisi o tome što je uzrokovalo poremećaje ravnoteže. Liječenje može uključivati konzervativnu (lijekove, fizikalnu terapiju) ili kiruršku terapiju.

Vertigo je najčešće benigna bolest i najkorisnije je smiriti bolesnika jer mozak ima sposobnost adaptacije i vremenom se navikava primati nejednake impulse, pa vertigo iščezava. Do adaptacije ne dolazi kod bolesnika s Menierovom bolesti, već ju treba liječiti. Pridružene bolesti (upale i dr.) treba liječiti na odgovarajući način uz primjenu lijekova ili kirurški. U slučaju da je vrtoglavica uzrokovana aterosklerozom žila na vratu (vertebralnih arterija), potrebno je regulirati krvni tlak, prekinuti pušenje i uspostaviti zadovoljavajuću razinu šećera i masnoća u krvi. Simptomatska terapija uključuje sljedeće lijekove: anksiolitici (benzodiazepini) koji smanjuju osjećaj straha i zabrinutosti pacijenta, dovode do tjelesnog opuštanja i uklanjaju nesanicu. Kod starijih osoba prednost se daje alprazolamu i lorazepamu jer njihov učinak ne traje dugo. Preparati Gingka (djeluje na cirkulaciju u mozgu) kao dopuna betahistinu te vazodilatatori, antiemetici, antihistaminici (djeluju sedativno i smanjuju osjećaj mučnine). Kod bolesnika s Menierovom bolesti i kod drugih vrtoglavica uzrokovanih smetnjama cirkulacije, betahistin se pokazao djelotvornim lijekom. Betahistin dovodi do povećanja opskrbe unutarnjeg uha krvlju što ima za posljedicu smanjenje tegoba kao što su vertigo, tinitus i gluhoća uzrokovana promjenama u unutrašnjem uhu. Svako dobro!