Epstein barrov virus
Poštovani,
Kako se liječi Epstein barrov virus?
Koji su posljedice i rizici ako netko ima naveden virus?
Te je li se može zaraziti putem poljupca?
Nisam shvatila je li on izlječiv odnosno ako ga se dobije ostaje li cijeli život prisutan u organizmu?
Hvala Vam.
25.11.2020
Odgovara
Irena Matić-Trputec dr.med.Epstein-Barrov virus (EBV) je herpesvirus kojim se inficira 50% djece do 5 godina. Domaćin mu je čovjek. Nakon početnog razmnožavanja u nazofarinksu virus inficira B limfocite i potiče ih na izlučivanje imunoglobulina, uključujući i heterofilna protutijela. Pojavljuju se morfološki promijenjeni (reaktivni) limfociti, uglavnom porijeklom od CD8+ T stanica. Nakon primoinfekcije, EBV doživotno ostaje u domaćinu, uglavnom u B limfocitima, i povremeno se asimptomatski nalazi u orofarinksu. Može ga se dokazati u orofaringealnom sekretu u 15–25% zdravih EBV– seropozitivnih odraslih osoba. Imunokompromitirani (npr. primaoci solidnih organa, bolesnici s HIV–infekcijom) češće izlučuju veće količine virusa. EBV nije nađen u čovjekovu okolišu i nije jako zarazan. Prijenos je moguć transfuzijom krvnih derivata ali se mnogo češće odvija poljupcem između nezaražene i EBV–seropozitivne osobe koja asimptomatski izlučuje virus. Samo 5% bolesnika zarazi se od osobe s akutnom infekcijom. Infekcija u ranom djetinjstvu češća je u obiteljima nižeg socioekonomskog statusa i u prenapučenim uvjetima stanovanja.
Epstein-Barrov virus (EBV) uzrokuje akutnu infekciju limfatičnog i retikuloendotelnog sustava, poznatu kao infektivna mononukleoza. Prenosi se tjelesnim tekućinama, a pretežito slinom, te se zbog toga naziva i “bolest poljupca”. Klinički se manifestira anginom, povišenom temperaturom, malaksalosti, glavoboljom, povećanjem limfnih čvorova i slezene. EBV perzistira doživotno u organizmu. Do reaktivacije virusa može doći nakon pada imuniteta osobe koja ga nosi. Infektivna mononukleoza obično je samoizlječiva bolest. Trajanje je promjenjivo; akutna faza traje oko 2 tjedna. Oko 20% bolesnika može se vratiti u školu ili na posao unutar jednog tjedna, a 50% unutar 2 tjedna. Umor može zaostati još nekoliko tjedana, a u 1–2% bolesnika i mjesecima. Smrtnost je <1%, uglavnom zbog komplikacija (npr. encefalitis, ruptura slezene, opstrukcija dišnih putova). Liječenje je potporno. Bolesnici trebaju mirovati tijekom akutne faze, a mogu se vratiti aktivnostima kad nestanu vrućica, faringitis i opća slabost. Da bi se izbjegla ruptura slezene, treba izbjegavati naprezanje i kontaktne sportove mjesec dana od početka bolesti i dok je prisutna splenomegalija (što se može provjeriti ultrazvukom). Svako dobro!
Vaše pitanje je odgovoreno.
