Postovani,

mama 60 godina jutros je radila nalaze krvi i urina. Leukociti i vrste leukocita su uredni, eritrociti su uredni, ali hemoglobin je 101 (ref. 119 – 157), hct 0,339 (ref. 0,365 – 0470),mcv 82,3 (ref. 83 – 97,2), mch 24,5 (ref. 27,4 – 33,9), mchc 297 (ref. 320 -345), rdw uredan. Trombociti uredni. Secer, urea, kreatinin, alt, ast, svi bilirubini, trigliceridi, kalcij, magnezij, albumini, globulin, proteini ukupni, ggt, fosfor, ldh, alkalna fosfataza i urin je uredan. Holesterol je povecan 5,9. Takoder je radeno zeljezo koje je uredno. Sad mi nije jasno kako hemoglobin i ostalo za eritrocite nije uredno, a zeljezo jeste. Inace pije eutyroks za usporen rad stitne zlijezde. Kaze da joj se ranije znalo desavati da nema zraka, da joj je tesko udahnuti. Da li mama ima anemiju? Hvala

Poštovani,
Anemija najčešće nastaje kod akutnog i/ili kroničnoga gubitka krvi. Može biti prouzročena i smanjenom proizvodnjom krvnih stanica eritrocita zbog otežanog stvaranja ili stvaranja manje vrijednih krvnih stanica ili pak nedostatka tvari neophodnih za proizvodnju crvenih krvnih stanica u koštanoj srži, poput željeza, folne kiseline i nekih vitamina B skupine. Posebno su ozbiljne za zdravlje i život neke vrste anemija koje nastaju kao hematološko-onkološke i autoimune bolesti te one koje su posljedica raznih kroničnih bolesti. S obzirom na uzrok nastanka sve se anemije pojednostavljeno dijele u anemije zbog gubitka eritrocita iz krvotoka, potom anemije zbog smanjenog stvaranja eritrocita i anemije zbog povećane razgradnje eritrocita.
Za razliku od anemije, sideropenija je naziv za vrstu slabokrvnosti nastalu zbog nedostatka željeza neadekvatnim unosom u organizam ovog minerala hranom te je upravo ona jedan od najčešćih prehrambenih deficita nekog minerala, kakav se viđa u liječničkim ordinacijama širom svijeta. Najvažnije je otkriti uzrok anemija i liječiti ga, a kod sideropenične to je nedostatak željeza te je potrebna nadoknada.
Prvi korak u dijagnostici anemija čini klasičan pregled krvne slike iz uzorka krvi i morfološki razmaz periferne krvi, a dopunskom dijagnostikom nastoji se otkriti osnovna bolest i poremećaji koji su doveli do anemije (ginekološki pregled, gastroenterološke pretrage, dodatne hematološke, biokemijske, koagulacijske i citološke pretrage i slično). Prvo treba isključiti krvarenje, a zatim ostale moguće uzroke. Uobičajeno je mjerenje retikulocitnog indeksa (RI). Retikulocitni indeks manji od 2% pokazuje neprimjereno stvaranje eritrocita, a RI veći od 2% govori o prekomjernom razaranju ili gubitku eritrocita putem krvi. Mikrocitne anemije govore o promjenama u stvaranju hemoglobina, kao što je slučaj ako nedostaje željeza ili su prisutne neke kronične bolesti. Normocitne anemije upućuju na hipoproliferativne ili hipoplastične mehanizme. Makrocitne anemije (karakterizirane velikim eritrocitima) javljaju se u slučajevima nedostatka vitamina B ili folne kiseline, te kao rezultat djelovanja nekih lijekova. Kao rezultat ovih pojava u perifernoj krvi prisutan je povećani broj retikulocita, preteča krvnih stanica.
U liječenju anemija osoba koje imaju druge kronične bolesti, a kojima je anemija sekundarna posljedica, potrebna je suradnja liječnika obiteljske medicine, internista, hematologa, transfuziologa i drugih specijalista. Kod anemija zbog kronične bolesti liječenje se razlikuje od sideropenične, jer obično terapija željezom ne pomaže.
Nadam se da će vam ovaj prikaz anemija i sideropenija pomoći da dobijete širu sliku o složenosti ove bolesti. Simptomi anemije ovise o više čimbenika kao što su dob, opće stanje, brzina kojom se anemija razvija i postojanje drugih bolesti. Vaš obiteljski liječnik će procijneniti eventualnu potrebu za dodatnom dijagnostičkom obradom kod vaše majke. Svako dobro!