Trnjenje ruku i vozačka dozvola – koje je Vaše mišljenje?

Poštovani,
Molim Vas pomoć, unazad mjesec dana je počelo trnjenje lijeve ruke, 10-20 puta dnevno po par sekundi te trnjenje ne utječe na funkciju ruke, desilo se jednom na par sekundi trnjenje lijeve strane lica, prijateljica koja je specijalizantica neurologije se zabrinula te me je poslala na obradu. Da naglasim pijem već 2 godine lijek Lamal 150mg navečer kao regulator raspoloženja prepisan od strane psihijatra, epileptički napad nikada nisam imala. CT glave uredan, MR mozga po protokolu za epilepsiju uredan, kao i evocirani potencijali SSEP, no EEG ima veće promjene, u nalazu piše ” srednjevoltažna osnovna cerebralna aktivnost je u alfa ritmu 9 do 11Hz, Blokiranje dobro izraženo. Intermitentno se interponiraju subgeneralizirani sporiji valovi frekvencije 7-8Hz uz učestale generalizirane paroksizme ŠVK frekvencije 5-6 Hz i trajanja do 2 sek. Paroksizama nema. Na HV i FS bez novosti. Nalaz je difuzno disritmičan, paroksizmalno promijenjen.”
Naknadno sam shvatila da trnjenje ruke nije povezano s time jer za vrijeme izvođenja vježbi na treningu sam uvidjela da svaki put pod određenim opterećenjem ruka trne. U velikom strahu od gubitka vozačke dozvole i posla (pravosudna policija) pošto je doktorica rekla da će mi biti oduzeta vozačka dozvola dok ne protekne godina dana od zadnjeg napadaja. Ali ja napadaj nikada nisam imala.. uz večernju terapiju koju već 2 godine pijem od 150mg navečer doktorica je prepisala još 50mg ujutro koju će postupno dizati. Kada sam pitala u slučaju da MR mozga i kontrolni EEG budu uredni da li ostaje dijagnoza epilepsije doktorica kaže da ostaje.
Užasno me strah gubitka vozačke dozvole i posla, molim Vas za mišljenje, hvala unaprijed

24.3.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani. Prema zadnjem pravilniku objavljenom u Narodnim novinama “vozač koji je medicinski kontroliran zbog epilepsije može biti ocijenjen sposobnim za sigurno upravljanje vozilom nakon isteka 10 godina bez napada i bez terapije, osim u slučajevima sindroma idiopatske generalizirane epilepsije (juvenilna apsans epilepsija, juvenilna mioklona epilepsija i epilepsija s isključivo generaliziranim toničko-kloničkim napadima). Nakon izoliranog (prvog i jedinog) epileptičkog napada vozač može biti ocijenjen sposobnim za sigurno upravljanje vozilom nakon isteka od najmanje pet godina bez napada i bez terapije, osim u slučajevima sindroma idiopatske generalizirane epilepsije (juvenilna apsans epilepsija, juvenilna mioklona epilepsija i epilepsija s isključivo generaliziranim toničko-kloničkim napadima)”. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antiepileptički lijekovi

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Epilepsija

Je li za obradu sumnje na epilepsiju potrebna MR mozga jačine 1,5T ili 3T?

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Depresivni poremećaj

Depresija i epilepsija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Molim mišljenje na nalaz EMNG-a. Koliko je stanje ozbiljno?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]