Molila bih vas pomoć i savjet!

Moj problem je u tome što godinu dana imam problema sa igranjem mišića koje je ono svakodnevno. Na početku je igranje mišića bilo pre svega u listovima, i na nozi kao i na delu u kome se meri puls na ruci, povremeno se zna javiti i na leđima. Međutim u poslednje vreme meni igraju mišići na levoj i desnoj strani stomaka i ono što me najviše brine je to što se zna desiti da mi igra mišić oko srca u tom delu gde je srce jednostavno primetim fascikulacije odnosno to podrhtavanje pa me zanima da li to znači da mi srce igra i da li je to uopšte moguće. Kada je sve to počelo uplasio sam se da nemam Als jer sam inače mršav ali nemam neku slabost niti nespretnost. Otišao sam kod neurologa odradio krvnu sliku koja je bila uredna i rekla na osnovu pregleda da joj ne deluje da imam atrofije i poslala me kući. Nakon toga sam ja sam odradio kardioloske preglede jer mi igra mišić oko srca znaci ne ubrzan puls nego baš ono trza i to traje nekoliko sekundi tipa 3 i onda stane. Odradio sam ekg, holter, test opterećenja,nosio holter ultra zvuk srca i to je sve bilo u redno mada tada nisam primetio da ovaj deo trza. U toku tih trzaja nemam bolova, nesvestica itd. Moram dodati da sam onako često pod stresom ali mi se ovo dešava i kada nisam. Pošto se neulog ovim problemom očigledno ne bavi dovoljno koju dijagnostiku da ja sam od nje tražim da bi video u čemu je problem. Iz krvne slike imam samo nedostatak vitamina D što ne verujem da može biti povezamo sa ovim. Znači dok ne stignem da odradim emng privatno zanimama ne generalno da li to može srce da igra ili su to neki mišići pored, znači nije u pitanju ubrzani puls nego ono kao što mi trza list na nozi tako mi trza i taj deo oko srca tipa 5, 6 sekunde, pa me zanima da li ste se nekad u praksi susreli sa tim. Meni je neurolog rekao da su u pitanju benigne fascikulacije ali opet mi nije svejedno kad nešto trza oko srca. Sa srcem je inače sve fizioloski uredu jer sam odradio 3 ultra zvuka, dva holtera, 15 ekg i test opterećenja

3.6.2022

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Fascikulacije mogu biti simptom brojnih  stanja ali se mogu javiti i u zdravih osoba, te  oko 70 posto zdravih ljudi ima fascikulacije. Rijetko su znak ozbiljnog neuromišićnog poremećaja poput  amiotrofične lateralne skleroze. Trzajevi mogu zahvatiti musklaturu u području jezika, palca, stopala, bedra, ruku i  listova  što je posebno često. Ukoliko su trzajevi jaki i učestali mogu ometati svakodnevne aktivnosti. Dijagnostička obrada koja se radi u bolesnika s fascikulacijama obuhvaća temeljit neurološki pregled, laboratorijske pretrage i elektromioneurografiju (EMNG). Benigni fascikulacijski sindrom  dijagnosticira se kada su fascikulacije jedini simptom i ne postoji drugi znak poremećaja živaca ili mišića. Liječenje ovisi o uzroku tegoba. Ukoliko se radi o benignim fascikulacijama potrebno je eliminirati okidač tegoba. Ponekad se primjenjuju lijekovi  koji smanjuju podražljivost živaca, uključujući karbamazepin, gabapentin, lamotrigin i pregabalin. Za Vaš upit u svezi srca preporučila bih da se obratite specijalisti kardiologu. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Magnetska rezonancija mozga u koronarnoj, sagitalnoj i transverzalnoj projekciji u T1 i T2 mjerenoj slici te FLAIR tehnici – što govori moj nalaz?

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Molim mišljenje o terapiji

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]