Preskakanje srca i preveliki strah

Zdravo, imam 23 godine i patim od neke vrste anksioznosti i napada panike. Konstantno se bojim da ce mi srce stati. Uradio sam holter 24h i receno mi je da imam 1 SVT, 1 R na T i 400 Komorskih extrasistola. Uradio sam i ultrazvuk srca receno mi je da imam jedan mali oziljak na srcu koji ne smeta funkciji srca i da zalizak koji veoma veoma malo propusta krv, ali kao bez ikakvih problema i smetnji. Moj problem je taj sto sam dosta citao po netu i vise ne mogu da spavam niti da pomerim ruku sa srca ceo citav dan, slusam ga kako radi kao ocekujuci kad ce da stane. Mnogo mi narusava socijalni zivot i ne mogu da funkcionisem. Koje su sanse da ja sa 23 godine dobijem komorsku tahikardiju ili tako neku slicnu zivotno ugrozavajucu aritmiju i da me to ubije?

25.8.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Prema opisu poteškoća i prema nalazima učinjenih dijagnostičkih pretraga nemate razloga za strah da će srce prestati raditi ili da ćete dobiti neku tahikardiju ili po život opasnu aritmiju. U dobi od 23 godine nije uobičajeno da se jave ozbiljni srčani problemi. Znači, ne morate biti zabrinuti zbog srca. Javite se svome obiteljskom liječniku koji Vam može preporučiti lijekove za smirenje ili za anksioznost.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Koja je terapijska opcija kod dugotrajnih preskoka i lupanja srca uz uredne kardiološke i hormonske nalaze kada se sumnja na psihički uzrok?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Mogu li se javiti nuspojave poput pritiska u očima, oticanja gležnjeva i lupanja srca nakon promjene terapije za povišeni tlak i treba li je prilagoditi?