Palpitacije srca – je li moguće da je uzrok psihološki?

Poštovani,
imam 22 godine. Već duže vrijeme – godinu dana me muče aritmija, palpitacije srca, ubrzan rad srca, nedostatak daha i slične kardiološke tegobe. Uradila sam sve potrebne analize: EKG, ultrazvuk, medutim, sve je u redu te dr. smatra da je uzrok psihološki. S time se slažem i ja, no ono što mi nije jasno jest da su se ovi simptomi pojavili nakon preboljene mononukleoze, a zatim i korone u samo 4 mjeseca. Bila sam u težem zdravstvenom stanju, a imunitet mi je posljedično bio vrlo loš. Zanima me postoje li i dalje indikacije da se radi o nekom post-covid (ili mononukleoza) simptomu – s obzirom da sam po prirodi već godinama anksiozna osoba, a tjelesni simptomi se prije ovih bolesti nisu pojavljivali? I koje biste mi pretrage dalje preporučili?
Hvala unaprijed na odgovoru!

26.1.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Preboljeli ste u kratkom vremenu 2 zarazne bolesti kod kojih je oporavak dug i postepen. Preporučujem, ukoliko su laboratorijski i svi nalazi srca uredni (UZV srca, holter srca, ergometrija), da se javite infektologu na kontrolu. Ponekad je oporavak od mononukleoze veoma dug ukoliko se bolesnik prerano vrati svim aktivnostima, osobito težim tjelesnim naporima. U slučaju dalje prisutne zaduhe u naporu, obavite i spirometriju. Briga za zdravlje dodatno pogoršava anksioznost, pa o tome razgovarajte sa svojom liječnicom.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Pomaže li nervoza u procesu ozdravljenja ili može imati štetne posljedice?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaze – imam višegodišnje preskoke srca