Osjecaj teskog disanja u naporu i bez napora

Postovani,
U nazad 10mj osjecam tegobe osjecaj teskog disanja i stezanje u prsima, napuhivanje zeluca i podrigivanje tokom napora i tjeskobu zbog svega toga. Prisutan je i umor te malaksalost.
Također osjetim palpitacije kad legnem i kad mirujem cijeli trbuh mi se pomice u ritmu otkucaja srca, sve je pomalo frustrirajuce i dosta iscrpljujuce
Sve se pocelo desavat u jednom danu nakon preskoka srca i napada panika, i od tada je tesko disanje prisutno te se razvio strah od fizickog napora.
Napravljen je kardioloski pregled 2x, niista osim benignih extrasistola i granicne vrijednosti desnog ventrikula bez ikakvih tegoba i progresije (uzrokovano dizanjem utega)
Ergometrija (vrlo visoka kardiorespiratorna sposobnost)
Krvna slika uredu, TSH bio povisen, sad normalan..
Nepusac, ne pijem alkohol, sportas cijeli zivot, 32g
Moje pitanje je dali je to mozda neurovegetativna distonija odnosno takozvani sindrom nervoznog srca na kojeg jedino mogu posumljat guglajuci sve simptone koje imam. Te dali postoji nacin dijagnostike navedenog poremecaja i kakvo bi bilo ljecenje?

Puno hvala..

30.6.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Smetnje koje ste naveli su više nespecifične i ne ukazuju da bi ih uzrokovala bolest srca. Tome u prilog idu i rezultati kardioloških dijagnostičkih pretraga koji su u granicama normale. Od neinvazivne kardiološke dijagnostike za dijagnostiku bolesti srca koristimo EKG, ergometriju, ehokardiografiju i Holter EKG, a Holter  krvnog tlaka u slučaju arterijske hipertenzije. U slučaju kliničke indikacije još se može napraviti scintigrafija miokarda, CT koronarografija itd. Vaš liječnik obiteljske medicine može odlučiti koje su još dijagnostičke pretrage potrebne u Vašem slučaju.  Vjerojatno bi terapija sa sedativom ublažila Vaše poteškoće.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Može li liječnik opće prakse promijeniti terapiju za povišeni krvni tlak ili je potreban pregled kardiologa?

Kardiologija

Koja je alternativa navedenoj terapiji za povišeni tlak u slučaju nuspojava?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute