Nizak puls u toku sna

Na posljenjem sistematskom pregledau za posao dr mi je rekla da mi je jako nizak puls (bio je 53 i to je bilo oko pola sata nakon sna) i da bih trebao kod interniste zbog bradikardije. Pošto inače nosim neku fitnes narukvicu koja relativno tačno mjeri puls na svakih 5 minuta, pogledao sam podatke za posljednjih mjesec dana, i podaci otprilike govore da kada spavam puls varira između 50 i 60 (nekad siđe i do 47 u posljednjih sat-dva sna) ali kratko nakon što se probudim ide na gore i u toku dana, ako nema nekih bitnijih fizičkih aktivnosti, kreće se otprilike između 65 i 90.
Da li je ovo normalno?
Pokušaću dodati ovdje grafikon pulsa jednog tipičnog dana (nešto sam kasnije legao i ustao, doduše).
prntscr(tačka)com/ko0kwd

30.8.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Noću tijekom spavanja frekvencija srca je niža nego tijekom dana u budnom stanju ili kod tjelesnim naporima. Takvo stanje je uobičajeno. Frekvencija srca noću  47-53/min je uobičajena i nije znak bolesti srca.  Frekvenciju srca tijekom 24 sata možemo vidjeti na Holter EKG-u koji se može napraviti ako postoji sumnja na ozbiljnu bradikardiju ili na neke poremećaje srčanog ritma. Znači, u Vašem slučaju frekvencija srca je u normalnim fiziološkim granicama.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Tumačenje nalaza ergometrije kod anksioznosti i sumnje na srčane smetnje

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Osjećaj pritiska u vratu i kratkotrajne smetnje disanja unatoč urednim nalazima