Molila bih vas objašnjenje nalaza!

Nakon niz godina hipertenzije, napokon sam obrađena kod kardiologa, jer su mi je tlak i dalje varirao i kod upotrebe lijekova. Prisutne su bile i povremeno lupanje i preskakanje srca, te u par navrata i stezanje i bol u grudima. Imam 58.g., 85 kg, visina 177 cm. Otac umro od srca a po majci su karcinomi. sama sam preboljela karcinom debelog crijeva i endometrija, operirana i bez kemo i radioterapije. Naime nalaz kardiologa je arterijska hipertenzija, supraventrikulska ekstrasistolija i kompenzirano srce. Dobila sam sada Tyrez 2,5 mg a Tertensif po potrebi ako tlak ipak skoči. Malo mi je bolje, ali se ipak još uvijek brzo umorim i brz o kratko dišem i kod laganog napora.
Nalaz je: EKG.el.os.na oko -25st, SR87/min-Inkompletni RBBB.
Spiroergometrija:Submaksimalan test Rq 1,00. Pri opterećenju od 50 W ostvareno 98% teor.max.pulsa i 20.5 k.g./min. uz max RR 170/100 mmHG (3.min.po opterećenju 130/80 mmHG (5.9 METs. Bez poremećaja ritma AV kondukcije kao i bez signifikantne dinamike finalne oscilacije. Subjektivno opći zamor, brz porast pulsa RR.Ventil.param.uredni.
Holter:tijekom monitoringa prati se SR prosječne frekv. 80/min,min.frekv. 55/min.dok je maksim. 167/min.AV kondukcija uredna. Finalna oscilacija se nije značajnije mijenjala. Ventrikul.ekstrasist. je predstavljana s 47 pojedinačnih VES.Supraventrikulska ektopija sa 63 SVES od čega 3 pojedinačnih SVES, 3 coupleta i 7 epizoda od max 8 SVES u slijedu.

Pijem sada redovno ujutro Tyrez 2,5, moram na kontrolu za 3 mjeseca, i zanima me koliko je ovo opasno stanje s obzirm na pozitivnu anamnezu u obitelji. Napominjem da su mi i lijeva šaka i prsti isto natečeni, to sam zaboravila napomenuti.

18.5.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Nemate razloga za brigu prema učinjenim nalazima kardiološke obrade . Kardiolog Vam je odredio lijek Tyrez čija je aktivna komponentna bisoprolol (spada u skupinu beta blokatora), a ima učinak na arterijski tlak i frekvenciju srca, te ujedno reducira poremećaje srčanog ritma. Vjerujem da imate manje osjećaj lupanja srca od kad uzimate taj lijek. Na kontroli će kardiolog odrediti da li je potrebno povećati dozu lijeka.

Treba u cilju kompletne osnovne obrade vidjeti i kakvi su laboratorijski nalazi krvi, osobito srčanožilni čimbenici rizika (lipidogram, šećer u krvi, mokraćna kiselina), hormoni štitnjače, kompletna krvna slika i UZV srca. Ergometriju će trebati ponoviti kroz6-12mjeseci jer je niste ostvarili u maksimalnom opterećenju.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trudnoća

Povišeni arterijski tlak u trudnice … zbog ginekologa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU ginekološkoj se ordinaciji trudnicama na svakoj kontroli rutinski mjeri i arterijski tlak. Uputno je prije mjerenja krvnog tlaka posjesti trudnicu i pričekati 10-ak minuta, naročito ako je do ordinacije hodala stepenicama, možda i potrčala, ili pak duže vrijeme provela u javnom prijevozu u ne baš ugodnom položaju i slično. Rječju, ako je u ginekološku […]

Tlak

Liječenje dislipidemija kod bolesnika s dijabetes melitusom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina […]

Tlak

Arterijska hipertenzija i stenoza aortne valvule

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStenoza aortne valvule ili aortna stenoza je jedna od češćih kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijoj životnoj dobi. Arterijska hipertenzija je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti, za 23% povećava relativni rizik nastanka aortne stenoze. Prevalencija arterijske hipertenzije i aortne stenoze raste s dobi, pa se obje bolesti često javljaju zajedno kod starijih bolesnika u kojih su tada […]

Nalaz

Na što ukazuje ovaj nalaz?

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Što može uzrokovati iznenadno lupanje srca i trzanje mišića u prsima te kada je potrebno napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Je li povremena konzumacija alkohola sigurna uz terapiju za tahikardiju?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute