Imam pauze između otkucajima srca. Što da radim?

Postovani ja i kolega sa posla imamo satove Samsung Galaxi Watch 4…Koji nam.biljezi puls..Pozalila sam.mu se da stalno preko noci imam oko 3 sata,5 sati 6 sati ujutro da zabiljezi otkucaj 30 u minuti i kad se to desi tad najbolje spavam..Rekao je da sat to i njemu pokazuje.Isla sam na holter neznam jel biljezi svaku minutu ali je pisalo 60,63,30,74,85,86,60 to je 30 bilo u sinusnom ritmu i kardiologica nije komentirala..al sam ja se dala u to i vidila da je pauza duza od 2.6…..sad ja neznam to vise racunat ali kad sam bila u tome sam znala…svaka kockica mislim mala da je iznosila nesto sekundi…..i normalno danima godinama se pojavljuje puls 30 po noci,nikad nije ocitao sat 29…30..30 i nesto neki kazu da sto bih htjela kad spavam neki da nije normalno…Imam 34 godine,sa 30 sam to primjetila.Evo ako mi kako mozete razjasniti.Zensko sam pijem navecer tablete za spavanje da zaspem ,ali mucim se do jutra jer neznam koji od tih ljekova opusta srce pa se bojim da ne umrem..Napisite svoje misljenje..jer da idem na holter opet ce pokazat jedan otkucaj 30 oko 3 sata 4,5 ujutro ili ako i 5 zaspem pokazat ce oko.8….svakako nesto pokaze cak zna vise puta i 50 pokazat al to me manje brine nego 30..Napomenula bih da se to desavalo i sa 77kg i sa 130kg..Kile tu nisu upitne nego nes drugo.LP

29.6.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Holter srca najtočnije mjeri u svakom trenutku snimanja kakav je srčani ritam, frekvenciju i moguće pauze.

Ukoliko u vašem nalazu postoji zabilježena pauza od 2,6sekundi, kardiolog treba u opisu napisati o kakvoj pauzi se radi (da li se radi o sinusnoj pauzi ili nekon od srčanih blokova). U slučaju bilo kakvih zabilježenih pauza (značajnim smatramo one koje su dulje od 2 sekunde), holter srca treba ponoviti za nekoliko mjeseci.

Sa psihijatrom porazgovarajte o navedenoj terapiji koju uzimate jer sva ova kombinacija lijekova može remetiti  srčani ritam.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Elektrostimulator srca – je li spriječio ponovni pad u nesvijest?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – imam li razloga za brigu?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]