Arterijska hipertenzija – koji je uzrok tome?

Poz. imam 56 godina u zadnjiih mjesec dana mi je povišen krvni tlak tj bude 160/90 ili nekad i viši a inače sam cijeli život imala nizak krvni tlak. Otišla sam liječniku i dao mi je tablete lercanil 10 i rekao da pijem po potrebi međutim nakon dva sata kad popijem tabletu opet bude tlak 160/90. Zanima me šta vi predlažete i šta bi bio uzrok ovakve pojave. Inače ne pijem ne pušim šećem vježbam ne jedem puno slano al jedem slatko jedem domaće itd.imam 75 kg visina 172 cm

26.1.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Trebali biste obaviti osnovne pretrage: kompletne laboratorijske pretrage /krvi, urina/ s kardiovaskularnim rizičnim čimbenicima, hormone štitnjače, EKG, kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka, UZV trbuha, a na osnovu pregleda i ovih osnovnih  liječnik preporučuje i daljnju obradu kad je to potrebno (osobito kardiovaskularnog sustava, bubrega). Obradom se isključuje moguć organski uzrok visokom krvnom tlaku.

U terapiji se već u početku liječenja arterijske hipertenzije obično primjenjuje fiksna kombinacija 2 antihipertenzivna lijeka. Vaš liječnik je odredio jedan lijek  i trebali biste ga uzimati svaki dan, a ne po potrebi jer vam je tlak visok. Svakako se javite svom liječniku radi korekcije/promjene terapije i pri tome priložite svoj dnevnik praćenja krvnog tlaka.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Što znači Holter EKG nalaz s čestim VES-ovima nakon ranije urađene ablacije srca?

Kardiologija

Zašto se ubrzani otkucaji srca vraćaju nakon prestanka terapije iako su nalazi uredni?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]