Vrijeme čitanja članka: 3 minute5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minute80-th i 90-tih godina prošlog stoljeća lijekovi iz skupine blokatora beta receptora (beta blokatori) bili su kontraindicirani u liječenju kardiovaskularnih bolesti (KVB) kod bolesnika koji boluju od bronhalne astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Danas znamo da beta blokatore možemo bez straha koristiti kod bolesnika s KOPB, ali uz oprez. Beta blokatori su nezamjenjivi […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minutePorastom životne dobi raste incidencija pojave fibrilacije atrija. Stoga je fibrilacija atrija jedan od najučestalijih poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. Sve je više istraživanja koja dokazuju povezanost pojave fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija, demencije. Starija dob je najsnažniji čimbenik rizika nastanka demencije i Alzheimerove bolesti. Uz dob važnu ulogu imaju i kardiovaskularni […]
Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSažetak Periferna arterijska bolest (eng. peripheral artery disase = PAD) je česta vaskularna bolest karakterizirana suženjem arterija s posljedičnim smanjenim dotokom krvi u ekstremitete. Najznačajniji rizični faktori za razvoj PAD su: dob, pušenje, diabetes mellitus, hipertenzija i hiperkolesterolemija. Diabetes mellitus (šećerna bolest) je posebno važan rizični faktor za razvoj težeg oblika PAD, kod kojeg su […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNakon akutne faze COVID-19 bolesti liječenje i praćenje bolesnika nije završeno. I do 7 mjeseci nakon akutne COVID-19 bolesti mogu biti prisutni sljedeći simptomi: otežano disanje, kašalj, stezanje u grudima, promijenjeni ili gubitak okusa i mirisa, umor, bolovi u mišićima, poremećaji menstrualnog ciklusa kod žena, glavobolja, poremećaji pažnje i kognitivnih funkcija, neurološki poremećaji, psihički simptomi […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEuropsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna. Prvi put je obilježen 2000. godine, a na poticaj Svjetske federacije za srce. Svjetski dan srca je osnovan u nastojanju da se podigne svijest javnosti o kardiovaskularnim bolestima, kardiovaskularnoj prevenciji i njihovom globalnom utjecaju. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Godišnje 18,6 […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMokraćna kiselina je produkt metabolizma purina. 2/3 mokraćne kiseline se izlučuje bubrezima, a 1/3 putem crijeva. Povišena koncentracija mokraćne kiseline u serumu ili hiperuricemija je koncentracija mokraćne kiseline > 6mg/dl (>356umol/l) kod žena i > 7 mg/dl (>416 umol/l) kod muškaraca. Ona nastaje u slučajevima povećane proizvodnje mokraćne kiseline u organizmu ili smanjenog izlučivanja mokraćne […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU liječenju angine pektoris koriste se lijekovi iz skupine beta blokatora, antagonista kalcijevih kanala, antiagregacijska terapija (acetilsalicilna kiselina), nitrati dugog i kratkog djelovanja koji ublažavaju simptome angine pektoris (djeluju vazodilatatorno). Nitroglicerin koji se koristi u obliku tablete ili spreja aplikacijom sublingualno (pod jezik) može se koristiti više puta u tijeku dana za suzbijanje simptoma angine […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAngina pektoris je bol ili nelagoda u grudima. Javlja se kao simptom bolesti koronarnih arterija. Nastaje kao posljedica ishemije miokarda (srčanog mišića), odnosno zahvaćeni dio srca ne dobiva dovoljno krvi i kisika. Međutim, slični simptomi se javljaju i kod drugih srčanih i vaskularnih bolesti kao što su disekcija grudne aorte, plućna embolija, akutni perikarditis, a […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina […]