Vrijeme čitanja članka: 2 minute 5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minute 5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minute 80-th i 90-tih godina prošlog stoljeća lijekovi iz skupine blokatora beta receptora (beta blokatori) bili su kontraindicirani u liječenju kardiovaskularnih bolesti (KVB) kod bolesnika koji boluju od bronhalne astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Danas znamo da beta blokatore možemo bez straha koristiti kod bolesnika s KOPB, ali uz oprez. Beta blokatori su nezamjenjivi […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Porastom životne dobi raste incidencija pojave fibrilacije atrija. Stoga je fibrilacija atrija jedan od najučestalijih poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. Sve je više istraživanja koja dokazuju povezanost pojave fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija, demencije. Starija dob je najsnažniji čimbenik rizika nastanka demencije i Alzheimerove bolesti. Uz dob važnu ulogu imaju i kardiovaskularni […]
Vrijeme čitanja članka: 4 minute Sažetak Periferna arterijska bolest (eng. peripheral artery disase = PAD) je česta vaskularna bolest karakterizirana suženjem arterija s posljedičnim smanjenim dotokom krvi u ekstremitete. Najznačajniji rizični faktori za razvoj PAD su: dob, pušenje, diabetes mellitus, hipertenzija i hiperkolesterolemija. Diabetes mellitus (šećerna bolest) je posebno važan rizični faktor za razvoj težeg oblika PAD, kod kojeg su […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Antitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nakon akutne faze COVID-19 bolesti liječenje i praćenje bolesnika nije završeno. I do 7 mjeseci nakon akutne COVID-19 bolesti mogu biti prisutni sljedeći simptomi: otežano disanje, kašalj, stezanje u grudima, promijenjeni ili gubitak okusa i mirisa, umor, bolovi u mišićima, poremećaji menstrualnog ciklusa kod žena, glavobolja, poremećaji pažnje i kognitivnih funkcija, neurološki poremećaji, psihički simptomi […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna. Prvi put je obilježen 2000. godine, a na poticaj Svjetske federacije za srce. Svjetski dan srca je osnovan u nastojanju da se podigne svijest javnosti o kardiovaskularnim bolestima, kardiovaskularnoj prevenciji i njihovom globalnom utjecaju. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Godišnje 18,6 […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Mokraćna kiselina je produkt metabolizma purina. 2/3 mokraćne kiseline se izlučuje bubrezima, a 1/3 putem crijeva. Povišena koncentracija mokraćne kiseline u serumu ili hiperuricemija je koncentracija mokraćne kiseline > 6mg/dl (>356umol/l) kod žena i > 7 mg/dl (>416 umol/l) kod muškaraca. Ona nastaje u slučajevima povećane proizvodnje mokraćne kiseline u organizmu ili smanjenog izlučivanja mokraćne […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minute U liječenju angine pektoris koriste se lijekovi iz skupine beta blokatora, antagonista kalcijevih kanala, antiagregacijska terapija (acetilsalicilna kiselina), nitrati dugog i kratkog djelovanja koji ublažavaju simptome angine pektoris (djeluju vazodilatatorno). Nitroglicerin koji se koristi u obliku tablete ili spreja aplikacijom sublingualno (pod jezik) može se koristiti više puta u tijeku dana za suzbijanje simptoma angine […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Angina pektoris je bol ili nelagoda u grudima. Javlja se kao simptom bolesti koronarnih arterija. Nastaje kao posljedica ishemije miokarda (srčanog mišića), odnosno zahvaćeni dio srca ne dobiva dovoljno krvi i kisika. Međutim, slični simptomi se javljaju i kod drugih srčanih i vaskularnih bolesti kao što su disekcija grudne aorte, plućna embolija, akutni perikarditis, a […]