Različitost postoperativnih ishoda prema spolu nakon operacije aortokoronarnog premoštenja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dr Mario Gaudino sa grupom autora je nedavno objavio rezultate metaanalize četiri istraživanja koja su ispitivala da li postoji razlika među spolovima u svezi postoperativnih ishoda operativne ugradnje aortokoronarnih premosnica.  Uzeti su podaci 13 193 bolesnika podvrgnutih ovom zahvatu, od toga je bilo 10 479 muškaraca i 2 714 žena. Svi su ispitanici praćeni u periodu od pet godina nakon operacije. U tom periodu su prikupljeni podaci o ukupnom mortalitetu, infarktima miokarda, cerebrovaskularnim inzultima, ponovljenim revaskularizacijama miokarda, odnosno incidenciji velikih kardijalnih i cerebrovaskularnih događaja. To su sve primarni ishodi, a mortalitet od svih uzroka je sekundarni ishod.

U usporedbi s muškarcima žene su bile u prosjeku tri godine starije i imale su češće kliničku sliku težeg srčanog zatajenja (NYHA III-IV kod 34,7% žena u odnosu na 26,3% muškaraca). Nakon petogodišnjeg praćenja kod 33,6% žena i 28,7% muškaraca nastali su veliki kardijalni i cerebrovaskularni događaji, što je za 12% bila češća pojava kod žena. Veće su razlike ishoda prema spolu bile u skupini bolesnika mlađih od 75 godina. Kod žena je za 30% bio veći rizik nastanka infarkta miokarda i za 22% veći rizik ponovljenih revaskularizacija u odnosu na muškarce. To dokazuje da žene imaju lošije postoperativne ishode u prvih pet godina nakon operacije aortokoronarnog premoštenja miokarda, ali da nema bitnije razlike u ishodima prema spolu kod bolesnika starijih od 75 godina. Ovo istraživanje je pokazalo da žene imaju veću incidenciju kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja nakon operacije aortokoronarnog premoštenja, a mortalitet je sličan u oba spola i razlike se gube nakon 75 godina.

Objašnjenje  rezultata ovog istraživanja, odnosno razlika u postoperativnim ishodima među spolovima mogu biti sljedeći:

  1. U ranom postoperativnom periodu više je akutnih komplikacija kod žena. Žene kojima je potrebna ugradnja aortokoronarnog premoštenja su većinom starije životne dobi i imaju više komorbiditeta što povećava rizik postoperativnih komplikacija. Ulogu imaju i veličine arterija. Žene imaju u prosjeku manji promjer koronarnih arterija što može otežati operaciju koronarnih premosnica. Kod žena je češća sklonost arterijskog spazma, pa tako i same arterijske premosnice. Kod žena se ponekad ne vide na angiogramu kalcifikacije arterija. Žene su sklonije pojavi mikrovaskularnih oštećenja, spazmima urednih ili neopstruktivnih koronarnih arterija što kasnije može biti uzrokom postoperativnih komplikacija nakon operacije aortokoronarnog premoštenja.
  2. Ishodi liječenja su ponekad različiti u oba spola. Često se kod žena ne postiže dobra kontrola kardiovaskularnih rizičnih čimbenika. Principi liječenja koronarne bolesti u oba spola jesu jednaki. Međutim, prilikom liječenja koronarne bolesti važnu ulogu igraju druge pridružene bolesti koje također treba liječiti, te treba voditi računa o farmakokinetici onih lijekova koja je ovisna o spolu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?