Različitost postoperativnih ishoda prema spolu nakon operacije aortokoronarnog premoštenja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dr Mario Gaudino sa grupom autora je nedavno objavio rezultate metaanalize četiri istraživanja koja su ispitivala da li postoji razlika među spolovima u svezi postoperativnih ishoda operativne ugradnje aortokoronarnih premosnica.  Uzeti su podaci 13 193 bolesnika podvrgnutih ovom zahvatu, od toga je bilo 10 479 muškaraca i 2 714 žena. Svi su ispitanici praćeni u periodu od pet godina nakon operacije. U tom periodu su prikupljeni podaci o ukupnom mortalitetu, infarktima miokarda, cerebrovaskularnim inzultima, ponovljenim revaskularizacijama miokarda, odnosno incidenciji velikih kardijalnih i cerebrovaskularnih događaja. To su sve primarni ishodi, a mortalitet od svih uzroka je sekundarni ishod.

U usporedbi s muškarcima žene su bile u prosjeku tri godine starije i imale su češće kliničku sliku težeg srčanog zatajenja (NYHA III-IV kod 34,7% žena u odnosu na 26,3% muškaraca). Nakon petogodišnjeg praćenja kod 33,6% žena i 28,7% muškaraca nastali su veliki kardijalni i cerebrovaskularni događaji, što je za 12% bila češća pojava kod žena. Veće su razlike ishoda prema spolu bile u skupini bolesnika mlađih od 75 godina. Kod žena je za 30% bio veći rizik nastanka infarkta miokarda i za 22% veći rizik ponovljenih revaskularizacija u odnosu na muškarce. To dokazuje da žene imaju lošije postoperativne ishode u prvih pet godina nakon operacije aortokoronarnog premoštenja miokarda, ali da nema bitnije razlike u ishodima prema spolu kod bolesnika starijih od 75 godina. Ovo istraživanje je pokazalo da žene imaju veću incidenciju kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja nakon operacije aortokoronarnog premoštenja, a mortalitet je sličan u oba spola i razlike se gube nakon 75 godina.

Objašnjenje  rezultata ovog istraživanja, odnosno razlika u postoperativnim ishodima među spolovima mogu biti sljedeći:

  1. U ranom postoperativnom periodu više je akutnih komplikacija kod žena. Žene kojima je potrebna ugradnja aortokoronarnog premoštenja su većinom starije životne dobi i imaju više komorbiditeta što povećava rizik postoperativnih komplikacija. Ulogu imaju i veličine arterija. Žene imaju u prosjeku manji promjer koronarnih arterija što može otežati operaciju koronarnih premosnica. Kod žena je češća sklonost arterijskog spazma, pa tako i same arterijske premosnice. Kod žena se ponekad ne vide na angiogramu kalcifikacije arterija. Žene su sklonije pojavi mikrovaskularnih oštećenja, spazmima urednih ili neopstruktivnih koronarnih arterija što kasnije može biti uzrokom postoperativnih komplikacija nakon operacije aortokoronarnog premoštenja.
  2. Ishodi liječenja su ponekad različiti u oba spola. Često se kod žena ne postiže dobra kontrola kardiovaskularnih rizičnih čimbenika. Principi liječenja koronarne bolesti u oba spola jesu jednaki. Međutim, prilikom liječenja koronarne bolesti važnu ulogu igraju druge pridružene bolesti koje također treba liječiti, te treba voditi računa o farmakokinetici onih lijekova koja je ovisna o spolu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]