Opsesivno-kompulzivni poremećaj – učestalost i klinička slika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Opsesivno-kompulzivni poremećaj je jedan od najčešćih psihijatrijskih poremećaja, a njegova učestalost u općoj populaciji je 2 do 3%. Najčešće počinje oko 20-te godine života, s podjednakom učestalošću kod žena i muškaraca.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj – učestalost i klinička slika:

Može se javiti i u znatno ranijoj dobi. Uz ovaj poremećaj često se istovremeno javljaju i drugi poremećaji, posebice depresija i socijalna fobija. Opsesije su neželjene ideje, slike ili impulsi koji se uporno ponavljaju, a osoba ih doživljava kao „neželjene“. Kompulzije su ponavljajuća stereotipna ponašanja ili radnje koja se moraju provoditi prema određenim pravilima. Izvršavanjem tih radnji osoba pokušava smanjiti svoj osjećaj nelagode i tjeskobe, no prilikom provođenja samih radnji ne osjeća nikakav užitak niti na kraju dobiva osjećaj da taj „zadatak“ može završiti ili ispuniti.

Jedna skupinu čine bolesnici s opsesijama o prljavštini i zarazi, a njihovi se rituali obično odnose na kompulzivno pranje i izbjegavanje zaraženih predmeta. Drugu skupinu čine bolesnici s patološkim brojanjem i kompulzivnim provjeravanjem, dok se u trećoj skupini nalaze opsesivni bolesnici bez kompulzija. Neki bolesnici (naziva ih se „hrčci“) ne mogu ništa baciti zbog različitih strahovi vezanih uz čin bacanja. Kod većine su istovremeno prisutne opsesije i kompulzije.

Posljedica opsesivnih misli obično su kompulzivni rituali koji uključuju npr. pretjerano provjeravanje, pranje ili brojanje. Kompulzivnim ritualima pokušava se smanjiti osjećaj tjeskobe, no osoba koja provodi te rituale osjeća kao da ih čini pod prisilom. Rituali su različiti, a uključuju provjeravanje, pranje, brojenje, ponavljanje, izbjegavanje te općenito težnju savršenstvu. Takve osobe brinu zbog prljavštine ili zaraze i silno se trude izbjeći ih. Stalno provjeravaju da li su npr. ostavili upaljeno glačalo ili štednjak ili otključana vrata.

Usprkos stalnim provjerama, njihova se sumnja ne smanjuje, nego se ponekad i povećava, a pokušaj da ritualima kontroliraju svoju tjeskobu često dovede do suprotnog ishoda – rituali na kraju „kontroliraju“ oboljelu osobu. Npr. ako su rituali vezani uz opsesiju nečistoćom, radnje pranja ruku počinju se sve više ponavljati.

Kako opsesije često uključuju zabrinutost o tome da bi se nekoga moglo ozlijediti (npr. da bi nekako mogli skriviti nesreću) ili strah od kontaminacije, osoba izbjegava situacije u kojima bi se nešto takvo moglo dogoditi. Od rituala najčešći su potreba za ponavljanim provjeravanjem stvari, dodirivanjem stvari, brojanjem, razmišljanja da će se bližnjima učiniti neko zlo ili nametanja misli koje su zabranjene osobnim vjerskim uvjerenjima, preokupiranost redom i simetrijom, gomilanje nepotrebnih stvari, itd. Osobe s agresivnim mislima i porivima strahuju od njih i velik dio vremena provode kontrolirajući ih, no ne sprovode ih u stvarnosti. Smatra se da se u podlozi većine opsesija nalazi osjećaj srama i potreba za cjelovitošću.

Ranije se smatralo kako je ovaj poremećaj prilično rijedak, no razlog tome bilo je nedovoljno poznavanje i prepoznavanje simptoma, a oboljeli su često tajili svoje smetnje i nisu tražili stručnu pomoć. Budući da su osobe zahvaćene ovim poremećajem svjesne besmislenosti svog ponavljajućeg ponašanja i nametajućih misli, to su dodatni razlozi koji dovode do odgođenog traženja stručne pomoći.

Prema nekim istraživanjima, prosječna odgoda je 17 godina, što jasno oslikava težinu ovog problema. Ovaj poremećaj obično ima kroničan i progresivan tijek, a uvodni simptomi mogu biti teško prepoznatljivi. Postoje slučajevi kada se simptomi pojave iznenada, nakon što su potaknuti određenim stanjima (trauma glave, infekcija, itd). 

Važno je poremećaj razlikovati od karakteristika ličnosti (npr. pretjerana pedantnost ili perfekcionizam) jer se kod ovog poremećaja radi o ozbiljnim i teškim smetnjama koje osobu onesposobljuju u svakodnevnom funkcioniranju (npr. svakodnevno satima pere ruke). Važno je razlikovati „rituale“ zdravih osoba (npr. provjera prije izlaska iz kuće da li je glačalo isključeno) od rituala oboljelih jer se kod ovog poremećaja rituali nastavljaju ponavljati iako zapravo predstavljaju ozbiljno ometanje života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Poremećaji srčanog ritma, molila bih vas mišljenje!

Poremećaj

Usamljenost i mentalni poremećaji, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOdređena istraživanja ukazuju na tzv. “epidemiju usamljenosti”, a podaci govore kako je prisutna kod približno ¼ do 1/3 osoba, što je značajan udio. Kao posljedice se mogu javiti depresivni i anksiozni simptomi, a kod nekih čak i suicidalna promišljanja. Usamljenost ima negativan učinak i na naše tjelesno zdravlje pa može dovesti do pojave hipertenzije, oslabljenog […]

Psihijatrija

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePoremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Psihijatrija

Kompulzivno kupovanje – ovisnost modernog doba

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePreokupiranost kupovanjem, kao i popratni impulsi i ponašanje, uzrokuju značajne posljedice, koje utječu na socijalno i radno funkcioniranje ili rezultiraju financijskim problemima, a ne događaju se za vrijeme manije (faza u okviru bipolarnog afektivnog poremećaja).

Ličnost

Mogu li s 13 godina dobiti točnu dijagnozu?

Poremećaj

Generalizirani anksiozni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteGeneralizirani anksiozni poremećaj jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja, a karakterizira ga stalni doživljaj neodređenog straha i iščekivanje da će se dogoditi nešto loše.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]