Emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Emocionalni nestabilni poremećaj osobnosti spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja koji se nazivaju poremećaji ličnosti, a karakterizirani su pretežno fiksiranim načinom reagiranja i međusobnog uspostavljanja odnosa.

Emocionalni nestabilni poremećaj ličnosti spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja koji se nazivaju poremećaji ličnosti, a karakterizirani su pretežno fiksiranim načinom reagiranja i međusobnog uspostavljanja odnosa. Svaka osoba ima određene i prepoznatljive načine i obrasce uspostavljanja odnosa s drugima.

Karakteristika osoba s poremećajem ličnosti također je da rješavanju problema uvijek pristupaju na isti način odnosno teško se adaptiraju na potrebu promjene vlastitog funkcioniranja. Za razliku od toga, prilagodljive osobe pokušavaju na različite i nove načine reagirati i pristupiti rješavanju problema. Ovakav obrazac funkcioniranja (koji je specifičan za određeni poremećaj ličnosti) može se uočiti već tijekom odrastanja, a izražen je cijelog života. Najizraženiji su problemi vezani uz socijalno, interpersonalno i radno funkcioniranje. Dapače, iako se ponavljano susreću s problemima u odnosu na različite osobe i situacije, takve osobe vjeruju da je njihov način razmišljanja i ponašanja pravilan. Po psihijatrijsku pomoć rijetko dolaze sami, a na dolazak ih potiču ili upućuju drugi koji imaju problema s njima ili radi njih.

Osobe s ovim poremećajem su osjetljivije na vanjske stresove, pa kod njih lakše dolazi do psihičke dekompenzacije uz pojavu tjeskobe, depresivnih ili nekih drugih smetnji. Usprkos tome, oni obično ne prihvaćaju ili tek djelomično prihvaćaju psihijatrijsko liječenje, pa je učinak terapije kod njih i lošiji. Teško im je stvoriti odnos povjerenja s liječnikom i preuzeti odgovornost za svoje ponašanje.

Postoji više tipova poremećaja ličnosti, a jedan od njih je i emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti ili granični poremećaj ličnosti. On spada u najčešće poremećaje ličnosti, no kako se često pogrešno dijagnosticira ili se ne dijagnosticira, izaziva velike probleme u životnom funkcioniranju (socijalnom, emocionalnom i radnom) posebno radi toga što je često povezan s autodestruktivnim ponašanjem (pokušaji samoubojstva ili provedena samoubojstva).

Glavna karakteristika ovog poremećaja jest emocionalna nestabilnost u interpersonalnim odnosima i impulzivno ponašanje. Navedeno dolazi do izražaja već u ranoj odrasloj dobi. 

Kriteriji koji su potrebni za postavljanje dijagnoze ovog poremećaja

  • intenzivno nastojanje osobe da izbjegne stvarno ili zamišljeno napuštanje od strane drugih,
  • ponavljajuće ulaženje u nestabilne i burne bliske odnose koji su obilježeni oscilacijama između dviju krajnosti: idealizacije i obezvređivanja druge osobe,
  • poremećaj identiteta: naglašeno nestabilna slika o sebi ili doživljaj sebe,
  • impulzivno ponašanje koje se očituje kao neumjerenost u jelu, upotreba psihoaktivnih tvari, trošenje novca, promiskuitetnost i drugo,
  • ponovljeno samoozljeđivanje ili pokušaji samoubojstva te općenito autodestruktivno ponašanje (namjerno samoozljeđivanje),
  • česte promjene raspoloženja i emocionalna nestabilnost,
  • kroničan osjećaj praznine te
  • ulaženje u konflikte, otežano kontroliranje ljutnje, pretjerane reakcije na mali povod.

U razvoju ovog poremećaja posebno su važni čimbenici kao što je traumatično i kaotično okruženje u kojoj osoba odrasta, što uključuje zanemarivanje, ranu separaciju, neosjetljivost na potrebe i osjećaje djeteta te različite vrste trauma ili pojačanu psihičku osjetljivost osobe.

Osnova liječenja emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti je psihoterapija kombinirana s farmaterapijom usmjerenim na simptom. Dio liječenja čini rješavanje kriznih stanja, posebno samouništavajućeg ponašanja, praćenje sigurnosti bolesnika uz nužnost stalnog održavanja terapijskog okvira i odnosa.

Kod većine ovih bolesnika potrebna je dugotrajna psihoterapija kako bi se postiglo i održalo poboljšano opće funkcioniranje, posebno u interpersonalnim odnosima i u području ličnosti bolesnika. Cilj farmakoterapije jest ublažiti simptome emocionalne nestabilnosti, impulzivnosti, autodestruktivnog ponašanja te ponekad psihotičnih simptoma. Kod emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti važno je od samog početka liječenja stvoriti osjećaj stabilnosti te jasno pokazati da se terapija razlikuje od drugih odnosa koje ta osoba ima u životu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatrija

Kome da se prvo javim, psihijatru ili psihologu?

Psihijatar

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePoremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePoremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAutori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Psihijatrija

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Mentalno zdravlje

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Mogu li anksioznost i panični napadaji biti uzrok dugotrajnih probavnih tegoba?

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]