Depresija i narušeno funkcioniranje

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Depresija je psihička bolest koja dovodi do oštećenja i promjena na više razina i aspekata, uzrokujući razna funkcionalna oštećenja.

Budući da depresija spada u poremećaje raspoloženja, u prvom redu se manifestira emocionalnim simptomima (tuga, gubitak motivacije, tjeskoba) što posljedično dovodi do izolacije od bliskih osoba i općenito izbjegavanja socijalnih kontakata; izbjegavanja sukoba pa i bilo kakvog zauzimanja za sebe. Od tjelesnih simptoma prisutan je osjećaj umora, promjene apetita i tjelesne težine – što razumljivo utječe na obavljanje svakodnevnih zadataka niza ili izbjegavanje odgovornosti te može predstavljati značajan problem. Od kognitivnih simptoma prisutni su problemi s koncentracije, narušene egzekutivne funkcije, a te su promjene mogu primijetiti na svim životnim poljima, posebice u radnom funkcioniranju, školovanju ili nizu svakodnevnih aktivnosti nužnih za normalno životno funkcioniranje.

Cilj liječenja depresivnih poremećaja jest potpuni funkcionalni oporavak. Što znači ne samo da želimo izliječiti sve simptome već težimo povratku osobe na posao, funkcioniranju na socijalnom, obiteljskom i emocionalnom planu. Dakle, cilj je postići kvalitetu života, uz minimalno prisustvo nuspojava. Želi se održati i poboljšati tjelesno zdravlje, omogućiti optimalno kognitivno funkcioniranje. Dakle, postići najbolje moguće funkcioniranje sukladno životnim prioritetima pojedinačne osobe.

Jedan dio pacijenata i nakon postignutog poboljšanja nastavljaju imati određena funkcionalna oštećenja, što je dodatni problem jer povećava vjerojatnost da će se tim osobama ponovo javiti nova epizoda depresije.

Poznato je da je kod pacijenata koji imaju djelomično poboljšanje u liječenje depresije prisutno i veće funkcionalno oštećenje. Stoga je važno u ranim fazama liječenja depresije uključiti medikamente (promijeniti ih nakon nekoliko tjedana ukoliko nije prisutno poboljšanje) te uključiti pacijente u ostale modalitete liječenja (psihoterapija, edukacija o bolesti, socioterapija).

Sa što boljim funkcionalnim oporavkom ne samo da omogućujemo kvalitetniji život pacijentima već utječemo i na prevenciju nove depresivne epizode. Važno je liječiti sve skupine simptoma – emocionalne, kognitivne i tjelesne.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Je li pogoršanje jutarnjeg stanja znak da mi trenutačna terapija za depresiju ne odgovara?

Komplikacije poremećaja prehrane shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Eksetamin

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Imam li simptome depresije i trebam li potražiti stručnu pomoć?

Psihijatrijski simptomi

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Je li višegodišnje uzimanje antidepresiva razlog za prekid terapije i kako ga sigurno provesti?

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Koji lijekovi mogu pomoći kod dugogodišnje nesanice i otežanog spavanja?

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija shutterstock_718245883

Prekomjerno pijenje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMjesec siječanj bio je posvećen javnozdravstvenoj akciji pod nazivom „Suhi siječanj“, a odnosio se na konzumaciju alkohola. Glavno pitanje koje se postavljalo i na koje se pokušalo odgovoriti jest koliko je zapravo u redu popiti jer je često prisutna zbunjenost oko unosa alkohola dok poruke često bude vrlo različite. Prema Američkim prehrambenim smjernicama od 2020. […]

Psihijatrija shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]