Anksiozni poremećaji – 3. dio – specifične fobije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema definiciji specifične fobije su vezane uz određene objekte ili situacije, a osoba je ustrašena ili anksiozna ili izbjegava te objekte i situacije…

Prema DSM-5 klasifikaciji sljedeći poremećaj su specifične fobije, a prema definiciji one su vezane uz određene objekte ili situacije, a osoba je ustrašena ili anksiozna ili izbjegava te objekte i situacije. Fobična situacija direktno uzrokuje taj osjećaj straha, anksioznosti ili izbjegavanja. Važno je istaknuti da su te reakcije trajne i pretjerane s obzirom na opasnost koja je prisutna. Uzroci navedenih fobija vrlo su različiti.

Kriteriji postavljanja dijagnoze specifične fobije

Da bi se postavila dijagnoza specifične fobije moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji: 

  • značajan strah ili anksioznost zbog specifičnog objekta ili situacije (kao što su npr. pogled na krv, primanje injekcije, životinje, visina, itd.),
  • fobični objekt ili situacija gotovo uvijek izaziva neposredan strah ili anksioznost,
  • fobični objekt ili situacija se aktivno izbjegava ili se podnosi uz intenzivan strah ili anksioznost,
  • strah ili anksioznost su nesrazmjerni stvarnoj opasnosti koju predstavlja specifičan objekt ili situacija, kao i sociokulturološki kontekst,
  • strah, anksioznost ili izbjegavanje su trajni, tipično traju 6 mjeseci ili duže,
  • strah, anksioznost ili izbjegavanje uzrokuju klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja te
  • ovaj se poremećaj ne može bolje objasniti simptomima drugog psihičkog poremećaja koji uključuju strah, anksioznost ili izbjegavanje situacija povezanih sa simptomima koji nalikuju panici ili drugim onesposobljavajućim simptomima (kao kod agorafobije); objekte ili situacije povezane s opsesijama (kao kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja); podsjetnike na traumatske događaje (kao kod posttraumatskog stresnog poremećaja); separaciju od kuće ili figura privrženosti (kao kod anksioznog poremećaja zbog separacije) ili socijalne situacije (kao kod socijalnog anksioznog poremećaja).

Osobe s ovim poremećajem doživljavaju pretjeranu fiziološku reakciju kada anticipiraju izloženost fobičnim objektima ili situacijama ili su njima izložene. Ova reakcija može imati različit intenzitet. Često se javlja vazovagalna nesvjestica ili reakcija koja nalikuje nesvjestici kada se javlja kratkotrajno ubrzanje pulsa uz porast krvnog tlaka, a nakon toga obično se puls uspori i krvni tlak padne.

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti agorafobiju, socijalni anksiozni poremećaj, anksiozni poremećaj zbog separacije, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, poremećaje vezane uz traumu i stres, poremećaje prehrane te poremećaje iz spektra shizofrenije i druge psihotične poremećaje.

Specifična fobija najčešće se javlja vezana uz druge poremećaje, a kod starijih osoba vrlo često je vezana uz depresiju. Osobe s ovim poremećajem pod povećanim su rizikom za razvoj drugih poremećaja, kao što su drugi anksiozni poremećaji, depresivni i bipolarni poremećaji, poremećaji vezani uz uzimanje psihoaktivnih tvari, poremećaji zbog tjelesnih i vezanih simptoma, kao i poremećaje ličnosti (posebice ovisni poremećaj ličnosti).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Anksioznost

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Kardiovaskularne bolesti

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Roditelj

Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]

Potres mozga

Postkomocijski sindrom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]