Kontaktni dermatitis zbog učestalog pranja ruku: kako se zaštititi od infekcije, ali sačuvati i kožu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Dobra higijena ruku poznata je mjera za sprečavanje širenja brojnih zaraznih bolesti, između ostalih i COVID-a 19. Ali učestalo pranje ruku i korištenje dezinfekcijskih sredstava može oštetiti kožu ruku, osobito kod djece i osoba sa suhoćom kože, atopijskim dermatitisom i drugim bolestima kože.

Kakve su preporuke stručnih društava za higijenu ruku?

Kako bi se ruke očistile od štetnih bakterija i virusa, preporuča se temeljito pranje ruku sapunom i vodom kroz najmanje 20 sekundi. Ruke potom treba dobro isprati i osušiti jednokratnim ubrusima ili čistim ručnikom. Ako voda nije dostupna, ruke se mogu dezinficirati sredstvom koje je deklarirano za tu namjenu i sadrži minimalno 60% alkohola. Ruke treba uvijek oprati poslije puhanja nosa, kašljanja ili kihanja, kontakta s bolesnom osobom, boravka vani, korištenja toaleta, mijenjanja pelena djetetu ili pomaganja djetetu u korištenju toaleta, nakon bacanja smeća, kontakta sa životinjama, prije i nakon pripremanja hrane, prije jela ili uvijek kada su ruke vidno prljave.

Što je kontaktni iritacijski dermatitis ruku?

Kontaktni iritacijski dermatitis je upala kože koja nastaje zbog izlaganja različitim kemijskim ili fizikalnim iritansima. Karakteriziran je peckanjem, zatezanjem, svrbežom, crvenilom i vlaženjem, ljuskanjem, otokom ili izrazitom suhoćom kože koja može pucati sa stvaranjem sitnih ranica. Obično je koža između prstiju mjesto na kojem se najprije vide promjene, ali se mogu proširiti na kožu svih dijelova šaka i ručnih zglobova.

Kako učestalo pranje ruku uzokuje dermatitis?

Prva linija obrane kože je njezin mikrobiom: bakterije, gljivice i drugi mikroorganizmi koji normalno nastanjuju našu kožu i pomažu očuvati njen integritet tako što održavaju normalan pH kože i sprečavaju naseljavanje patogenih bakterija. Sloj površinskih stanica i lipida stvara učinkovitu barijeru koja omogućava zadržavanje vlage u koži, te sprječava prodor štetnih tvari u kožu. Pranje ruku sapunom koji ima visoki pH dovodi do oštećenja oba ova obrambena mehanizma: disbalans pH narušava ravnotežu mikrobioma kože i omogućava rast patogenih bakterija (npr. Staphilococcus aureus), a ispiranjem lipida koža gubi vlagu i postaje propusnija za štetne čimbenike iz okoliša.

Zašto su promjene na koži ruku izraženije kod djece s atopijskim dermatitisom?

Poznato je da djeca s atopijskim dermatitisom imaju oštećenu kožnu barijeru čak i na dijelovima kože koji izgledaju zdravo. Zbog toga je očekivano da će opetovano izlaganje iritansima kod učestalog pranja ruku kod njih uzrokovati izraženije tegobe.

Trebaju li djeca i dalje prati ruke kao do sada?

Podaci o učestalosti kontaktnog dermatitisa na rukama prije pandemije COVID-a 19 govore da se javljao kod 10-15% djece. Tijekom pandemije COVID-a 19, najvjerojatnije pod utjecajem provođenja striktnih mjera higijene ruku, dermatitis ruku je dvostruko učestaliji i nalazimo ga kod više od 25% djece. Unatoč ovom problemu, preporuča se nastaviti provođenje mjera higijene ruku kod djece kao jednog od važnih čimbenika u smanjenju širenja virusa. Ipak, postoje neki postupci kojima možemo prevenirati i liječiti kontaktni dermatitis na rukama.

Kako sačuvati zdravu kožu ruku kod djece?

1. Preporuča se korištenje blagih sredstava za pranje ruku koja ne sadrže sapun, bojila ili parfeme, te imaju odgovarajući pH. Djeci s atopijskim dermatitisom i drugim bolestima kože treba omogućiti da u školu/vrtić ponesu svoj sapun za koji znaju da im najbolje odgovara.

2. Voda kojom se peru ruke ne smije biti vruća, jer vruća voda odstranjuje prirodni lipidni sloj i isušuje kožu.

3. Ruke treba dobro isprati od ostataka sapuna i potom ih osušiti tapkanjem, a ne trljanjem. Treba koristiti jednokratne ubruse ili čisti ručnik, ne preporuča se koristiti sušilo za ruke.

4. U prvim minutama nakon sušenja treba nanijeti bogatu emolijentnu kremu koja će pomoći obnavljanje lipidne barijere kože. Ruke treba mazati kremom više puta tijekom dana, a ponekad je korisno nanijeti kremu u bogatom sloju prije spavanja i navući pamučne rukavice.

5. Ako se promjene na rukama ne smire na navedene mjere i razvije se jaka upala, može se preporučiti kratkotrajna primjena protuupalnih krema koje sadrže kortikosteroide.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Koža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Koža

Potkožna kuglica na licu – trebam li otići kod dermatologa?

Dodatak prehrani

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]

Akne

Kako tretirati akne na leđima?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akne na leđima česta su pojava koja ne mora uvijek biti vezana za razdoblje puberteta, pa nastaju i u odrasloj dobi. Mogu izgledati kao sitni maleni crveni prištići, ali i kao bolne kvržice koje cijele ožiljcima. Akne na leđima vrlo često su vidljive u mladih osoba no ovaj oblik akne može trajati cijeli život. Koža […]

Koža

Modrice i crvene točkice na koži poslije vježbanja. Što je to i čime da mažem da prođe?

Koža

Dermatološki pregledi pacijenata sa tetoviranom kožom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Veliki broj pacijenta koji dolaze na dermatološke preglede imaju na koži tetovaže. Ponekad se one usputno opažaju i nisu razlog pregleda, a nekada je reakcija na tetoviranje baš razlog dolaska dermatologu. Vrlo često tetovaža obuhvaća veliku površinu kože pa time i nosi određeni rizik za zdravlje, pogotovo ako nastanu nove pigmentne promjene na mjestu tetoviranja […]

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Ljeto s malim djetetom: što treba znati o kremama za zaštitu od sunca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Zaštita djece od štetnog UV zračenja nije važna samo kako bi izbjegli neposredne neugodne posljedice poput opeklina od sunca, već i kako bi smanjili rizik od razvoja karcinoma kože kasnije u životu. Što je UV zračenje i zašto je štetno? UV (ultravioletno ili ultraljubičasto) zračenje je dio elektromagnetskog spektra zračenja koje emitira Sunce. UV zračenje […]

Pedijatrija

Krv u stolici kod djece

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Pedijatrija

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Pedijatrija

Je li sve u redu s rastom djeteta ili trebamo otići na pregled?

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Dojenče koje odbija hranu i doima se nezainteresirano za jelo

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]