Akutni kolecistitis je upala žučnjaka koja se razvija unutar nekoliko sati, a obično je posljedica opstrukcije duktusa cistikusa kamencem. U 5–10% bolesnika nađe se akutni akalkulozni kolecistitis (kolecistitis bez žučnih kamenaca). Čimbenici rizika su teška bolest (operacija, opekotine, sepsa ili teška trauma), produženo gladovanje ili totalna parenteralna prehrana (što pogoduje nastanku žučne staze), šok i vaskulititis.
Bol kod kolecistitisa je iste lokalizacije i kvalitete kao kod bilijarnih kolika, ali traje duže (>6 h) i jača je. Povraćanje je često, kao i palpatorna osjetljivost ispod desnog rebrenog luka. Unutar nekoliko sati Murphyjev znak postaje pozitivan (bol se pojačava pri dubokom inspiriju pa bolesnik prestaje disati kod palpacije desnog gornjeg kvadranta) s nevoljnom napetošću desnostranog trbušnog mišićja. Obično je bolesnik subfebrilan.
Kod starijih bolesnika i onih koji boluju od dijabetesa, akutni kolecistitis ne mora imati tipičnu kliničku sliku, već može biti prekriven drugim simptomima, poput vrućice, sepse i promjene psihičkog stanja. Leukocitoza s pomakom ulijevo je uobičajena. Klinički sumnjivi akutni kolecistitis potvrđuje se ultrazvukom, koji može otkriti kamence, ali i bolnu osjetljivost u području žučnjaka (ultrazvučni Murphyjev znak). Tekućina oko žučnjaka ili zadebljanje zida žučnog mjehura ukazuje na akutnu upalu. Kod urednog nalaza, žučni mjehur ispunjen je anehogenom žuči i tanke je stijenke (2-4mm) dok kod akutnog kolecistitisa nalazi se veliki žučni mjehur edematozne stijenke debljine 5-10mm.
U dijagnostici akutnog kolecistitisa postoje i alternativne metode dijagnostike, ali rijetko su potrebne: CT, MRCP i scintigrafija.
Komplikacije: u 10% neliječenih bolesnika doći će do lokalne perforacije, a u 1% slučajeva do perforacije i peritonitisa. Ostale komplikacije su empijem žučnjaka, gangrena, bilijarni pankreatitis, ileus tankog crijeva zbog stvaranja kolecitoenterične fistule.
Dva su pristupa na raspolaganju za liječenje akutnog kolecistitisa.
Prvi pristup je rana laparoskopska kolecistektomija koja se provodi unutar 72 sata (po nekoj literaturi do sedam dana) od početka simptoma. Nakon uspostavljanja dijagnoze i procjene kirurške podobnosti, rana laparoskopska kolecistektomija predstavlja konačnu metodu liječenja bolesnika. Pri ovakvom pristupu sve se obavlja u jednom bolničkom prijemu.
Drugi pristup je konzervativna metoda liječenja, koja je uspješna u 90% slučajeva, a
zatim se naknadno provodi odgođena kolecistektomija, u drugom bolničkom prijemu, nakon vremenskog intervala od 6-12 tjedana.
Diferencijalno dijagnostički kod pacijenta s bolovima u trbuhu treba imati na umu i perforaciju želučanog ili duodenalnog ulkusa, disekciju abdominalne aneurizme, apendicitis, akutni pankreatitis, akutni dijafragmalni koronarni sindrom, bazalnu pneumoniju te hematom trbušnih mišića ili slezene. Kod kolelitijaze potrebno je zatražiti mišljenje abdominalnog kirurga radi odluke o operativnom zahvatu.
25.9.2023
