Mineralna gazirana voda – može li nas adekvatno hidrirati?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gazirana voda je voda koja je pod tlakom ispunjena ugljičnim dioksidom. Za razliku od gazirane vode, prirodna gazirana mineralna voda crpi se iz mineralnih izvora te je zastupljenija na našem tržištu.

Uloga hidracije u održavanju zdravlja odavna je poznata, a studije na zdravim odraslim osobama pokazuju da čak i blaga dehidracija narušava niz važnih aspekata kognitivnih funkcija kao što su koncentracija, budnost i kratkotrajno pamćenje.

Kako bi ostali adekvatno hidrirani, popularno je pravilo da bi trebalo piti najmanje osam čaša vode na dan. Međutim, zbog svoje kiselosti, dovodi se u pitanje može li se i gazirana voda ubrojiti u tih preporučenih 8 čaša.

U nastavku ćemo razjasniti može li i kako gazirana voda zaista doprinijeti adekvatnoj hidraciji.

Što je to gazirana voda?

Gazirana voda je voda koja je pod tlakom ispunjena ugljičnim dioksidom. Za razliku od gazirane vode, prirodna gazirana mineralna voda crpi se iz mineralnih izvora te je zastupljenija na našem tržištu. Kao što i samo ime sugerira, takva voda ima visok udio mineralnih tvari i elemenata u tragovima kao što su su magnezij, kalcij, bikarbonat, natrij, sulfat, klorid i fluorid. Vrsta i količina minerala ovise o tome iz kojeg se izvora voda crpi, a ovisno o tome razlikuje se i okus same vode.

Kada se ugljični dioksid otopi u vodi, pH vrijednost pada, što rezultira blago kiselim okusom napitka. Ovaj je napitak gaziran, što će ga mnogima učiniti privlačnijim za konzumaciju od obične vode.

Može li gazirana voda zakiseliti naše tijelo?

Ugljični dioksid i voda kemijski reagiraju te stvaraju ugljičnu kiselinu, slabu kiselinu za koju se pokazalo kako stimulira iste živčane receptore u ustima kao i senf. Ona uzrokuje peckajući, bodljikav osjećaj koji u isto vrijeme može biti i nadražujući i ugodan.

pH gazirane vode kreće se između  3 i 4, što znači da je blago kisela. Međutim, ispijanje kiselih napitaka poput gazirane vode ne čini ljudsko tijelo kiselijim kako neki sumnjaju. Bubrezi i pluća uklanjaju višak ugljičnog dioksida i na taj se način pH krvi održava pri blago alkalnom pH od 7,35–7,45, bez obzira na to kakvu hranu ili piće konzumirate.

Gazirana mineralna voda pridonosi hidraciji

Zadržavanje hidriranosti izuzetno je važno budući da dehidracija može dovesti do povećanja napetosti, osjećaja glavobolje i umora, ali i smanjenja koncentracije i budnosti.

Jedna znanstvena studija istraživala je učinak hidracije 13 različitih pića, uključujući gaziranu vodu, uspostavljanjem indeksa hidracije svakog pića (BHI, engl. Bay Health Index ). BHI je indeks koji procjenjuje volumen urina proizvedenog bilo kojim pićem u usporedbi s običnom negaziranom vodom.

Zaključak studije utvrdio je kako gazirana mineralna voda hidrira jednako kao i obična negazirana voda. Zanimljivo je i kako je utvrđeno da pića s većim udjelom minerala pokazuju bolji učinak hidracije.

Odaberite vodu koja vam najviše odgovara

Kada birate između gazirane i negazirane vode, najbolje je odabrati onu koja će vam pomoći da unesete ukupno više vode tijekom dana, odnosno da zadovoljite preporučeni dnevni unos. Ako vam je taktilan osjećaj mjehurića ugljičnog dioksida ugodan, to svakako može pridonijeti većem dnevnom unosu vode.

Ako ste skloni nadutosti, ipak razmislite o izbjegavanju gazirane vode i ostalih gaziranih pića, jer može doći do pogoršanja ovog stanja. Također, prilikom odabira prirodne mineralne vode, preporučljivo je odabrati onu s najnižim mogućim udjelom natrija kako bi se spriječila neravnoteža elektrolita i povećanje krvnog tlaka.

Zaključno, zbog svojeg zanimljivog okusa, potpuno prirodnog podrijetla i čistoće prirodna mineralna voda preporučena je opcija za održavanje odgovarajućeg stupnja hidracije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Djeca

Ljeto i unos tekućine: što i koliko dijete treba piti?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVoda je čarobni napitak bez kojega nema života. Uslijed visokih ljetnih temperatura povećava se potreba organizma za vodom. Odrasli se lako mogu osloniti na osjet žeđi kako bi znali koliko im je vode potrebno, ali djeca se često zaigraju i zaborave piti, pa roditelji moraju biti ti koji će osigurati da dijete na vrijeme dobije […]

Dehidracija

Hipertemija i dehidracija – što moramo znati?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednje vrijeme mnogo se priča o nezapamćenim vrućinama. Koliko su nezapamćene ne znam pouzdano jer nas sjećanje starijih često demantira u pogledu pridjeva „nezapamćene“. U svakom slučaju, idealna temperatura okoline za fiziološko funkcioniranje ljudskog tijela je oko 20-22°C. Možemo reći da je ovo ljeto vrijeme toplinskih valova kad je dnevna temperatura, i po nekoliko […]

Dehidracija

Dehidracija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDehidracija je, znamo svi, pretjerani gubitak tjelesne tekućine. Voda čini najveću proporciju gradivnih elemenata ljudskog tijela. Unosimo je u tijelo pijenjem i, manjim dijelom, hranom.

Epilepsija

Zašto ne mogu piti vodu?

Koža

Voda i zdravlje kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVoda je vrlo važna za zdravlje kože i njezina je uloga neprocjenjiva u svim važnim funkcijama kože kao velikog organa. Za zdravlje kože važna je i količina vode koja se popije svaki dan i zna se da je potrebno popiti svakodnevno 2 litre vode.

Voda

Inzulinska rezistencija, uzroci i potrebni nalazi?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]