U KBC Zagreb prvi puta izvedena kompleksna operacija mozga

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Pacijentica se liječi od 7. godine života, i usprkos cijelom nizu antiepileptika, nije postignuta zadovoljavajuća kontrola epileptičkih napadaja.

Složenu operaciju mozga 48-godišnje bolesnice s teškim, farmakorezistentnim oblikom epilepsije, prvi su puta, 23. travnja, izveli  stručnjaci Kliničkog bolničkog centra Zagreb (bolnica Rebro). Bila je ovo i prva takva operacija u  Hrvatskoj, ali i široj regiji.

Pacijentica se liječi od 7. godine života, i usprkos cijelom nizu antiepileptika, nije postignuta zadovoljavajuća kontrola epileptičkih napadaja. Epileptički napadaji su joj onemogućavali normalno funkcioniranje u svim aspektima života. Bolesnica je u prosjeku imala 20-tak epileptičkih napadaja dnevno, često u seriji, klinički fenotipski radilo se o kompleksnim parcijalnim napadima frontalnog ishodišta (cingularna regija) karakteriziranim bizarnim grimasiranjem i verbalnim automatizmima te perseveriranjem, uz učestalu sekundarnu generalizaciju.

Standardno EEG monitoriranje skalp elektrodama nije pokazivalo jasno područje mozga iz kojega započinje epileptički napadaj. U planiraju i izvršenju operativnog zahvata, kao i u invazivnom elektroencefalografskom monitoriranju koje je izvedeno u kontinuitetu 4 dana ranije, a na inicijativu predstojnice Klinike za neurologiju doc. dr. sc. Sanje Hajnšek i predstojnika Klinike za neurokirurgiju prof. dr. sc. Josipa Paladina, te uz veliku podršku ravnatelja akademika Željka Reinera i pomoć prof. dr. sc. Jörga Wellmera, predstojnika Centra za epilepsiju Sveučilišne bolesnice u Bochumu, sudjelovao je tim liječnika neurologa (doc. dr. sc. Sanja Hajnšek, doc. dr. sc. Željka Petelin, doc. dr. sc. Zdravka Poljaković, dr. Sibila Nanković, dr. Vlatko Šulentić), neurokirurga (prof. dr. sc. Josip Paladino, mr.sc. dr. Goran Mrak, dr. Andrej Desnica), biomedicinskih inženjera (doc. dr. sc. Velimir Išgum, dipl. ing. Magdalena Krbot, dipl. ing. Ana Branka Šefer, dipl. ing. Marija Mavar), te neuroradiologa (doc. dr. sc. Marko Radoš, dr.sc. Goran Pavliša) .

Slika 1. Tim koji je izveo prvo invazivno monitoriranje i kompleksnu operaciju bolesnice s farmakorezistentnim oblikom epilepsije u Hrvatskoj i u regiji (s lijeva na desno: G. Mrak, J. Wellmer, V. Šulentić, S. Hajnšek, A. Desnica, Ž. Petelin, V. Išgum, S. Nanković).

U bolesnice je na visokorezolucijskom MR-u mozga (3T) otkriven poremećaj razvoja moždane kore – tzv. kortikalna displazija lokalizirana u frontalnom režnju.

Slika 2. MR mozga (3 Tesla) u 48-godišnje bolesnice s farmakorezistentnom epilepsijom pokazuje kortikalnu displaziju u desnom frontalnom režnju.

Odluka za invazivno monitoriranje donesena je zbog planiranja opsežnosti neurokirurške resekcije, odnosno operacije mozga. Budući da se u bolesnika u kojih se nađe promjena vidljiva na MR snimkama ne može reći koji dio mozga je odgovoran za nastanak epileptičkog napadaja (tzv. epileptogena zona), jedini način njenog otkrivanja i potpunog uklanjanja je monitoriranje epileptičke aktivnosti invazivnim elektrodama (strip i grid elektrode). O opsežnosti uklanjanja čitave epileptogene zone ovisi u kojoj mjeri je moguća redukcija epileptičkih napadaja. U bolesnika u kojih nije uklonjena čitava epileptogena zona rezultati kirurškog liječenja pokazuju značajno slabiju kontrolu epilepsije nakon operacije, nego u bolesnika u kojih je uklonjena čitava epileptogena zona. Bolesnici su u prvom aktu implantirane subduralne strip i grid elektrode u područje same kortikalne displazije i oko nje, frontalno desno ( Slika 3 i 4).

Slika 3. pokazuje intraoperativno postavljene strip i grid elektrode na površinu mozga.

Slika 4. Kraniogram nakon operativnog zahvata na kojem su vidljive postavljene strip i grid elektrode.

 
Dan nakon operacije pristupilo se, uz pomoć Nicolet kortikalnog stimulatora, kontinuiranom invazivnom elektroencefalografskom monitoriranju temeljem kojeg se s vrlo velikom preciznošću odredila zona početka epileptičkog napada (Slika 5), te je uz pomoć posebnog softvera napravljen plan neurokirurške resekcije (Slika 6).

Slika 5. pokazuje intrakranijski elektroencefalogram u kojem je jasno vidljiva zona početka epileptičkog napada (označena crvenom i narančastom bojom) koju je potrebno kirurški odstraniti.

Slika 6. pokazuje plan neurokirurške resekcije.

Nicolet kortikalni stimulator s 128-kanalnim pojačalom je uređaj koji predstavlja najnoviju inovaciju u funkcionalnom elektroencefalografskom monitoriranju. Uređaj takvog tipa uz Centar za epilepsiju KBC-a Zagreb na Rebru posjeduju još samo dva epileptološka centra u Europi (u Londonu i u Oslu). Bitno je napomenuti da se invazivnim monitoriranjem može uz otkrivanje epileptogene zone, obaviti i detaljan prikaz moždane kartografije (kortikalnih centara za motoriku, govor, osjet). Uz pomoć navedene metode u pacijenata koji su kandidati za resekciju tumora mozga ili kirurške zahvate kod epilepsija umanjuje se mogućnost oštećenja kritičnih moždanih regija, što bi dovelo do neprihvatljivog neurološkog deficita, a što je od izuzetne važnosti za poboljšanje njihove kvalitete života.

Operacija uklanjanja patološke promjene – kortikalne displazije, te elektrodama otkrivene epileptogene zone je učinjena nakon četiri dana intenzivnog monitoriranja, a nakon inicijalnog postavljanja subduralnih elektroda. U bolesnice je poslijeoperacijski tijek, nakon postavljanja elektroda, tijekom četverodnevnog monitoriranja, kao i tijek nakon resekcije kortikalne displazije protekao uspješno, bez komplikacija. Postoperativno je bolesnica posve bez epileptičkih napadaja, značajnog kognitivnog poboljšanja, dobro se osjeća i nakon 40 godina upoznaje normalan život koji nikada nije imala.

Učinjeni postupak invazivnog  EEG monitoriranja uz resekciju epileptogene zone nadopuna je postojećeg operacijskog programa epilepsija (lezionektomije, selektivne amigdalohipokampektomije, prednje temporalne resekcije, vagusne stimulacije i dr.) koji se već godinama kontinuirano primjenjuje suradnjom Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju, Klinike za neurologiju, te Klinike za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb u liječenju farmakorezistentnih epilepsija. 
   

Za Centar za epilepsiju:

Doc. dr. sc. Sanja Hajnšek    
Doc. dr. sc. Željka Petelin
Dr. Sibila Nanković

Za Kliniku za neurokirurgiju:
Mr.sc.dr.Goran Mrak

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Bulozni impetigo

Impetigo

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteImpetigo je površinska bakterijska infekcija kože, najčešće uzrokovana Staphylococcus aureus i/ili Streptococcus pyogenes. Češće se javlja kod djece, osobito ljeti, u toplim i vlažnim uvjetima, a prenosi se izravnim kontaktom ili preko zaraženih predmeta. Iako obično nije opasan, vrlo je zarazan i zahtijeva pravodobno liječenje kako bi se spriječile komplikacije i širenje. Impetigo se najčešće […]

Burn out

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

EEG

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Karcinom mokraćnog mjehura

Karcinom (rak) mokraćnog mjehura – različite bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteI dok su karcinomi želuca, gušterače ili, primjerice, pluća vrlo smrtonosne bolesti, to nije uvijek slučaj s rakom mokraćnog mjehura. Štoviše, većina slučajeva te bolesti ne ugrožava život pacijenta. Oko 80 % slučajeva zapravo nije životno ugrožavajuće, dok je preostalih 20 % zloćudno u mjeri koja može ozbiljno ugroziti život. Sam naziv „rak mokraćnog mjehura“ […]

MR angiografija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Iz iste kategorije

Neurologija

Može li stalno trzanje mišića nakon gripe biti znak ozbiljne bolesti poput ALS-a?

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Možete li mi pomoći objasniti EEG nalaz moje mame?