Prevencija moždanog udara umjerenim pijenjem crnog vina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prekomjerno konzumiranje alkohola ima za posljedicu alkoholizam, povišeni krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, moždani udar, maligne bolesti, suicid i prometne nezgode, uz borojne socijalne i obiteljske probleme.

Alkoholna pića imaju relativni zaštitni učinak u nastajanju ateroskleroze ili akumulaciji masti u plaku krvne žile. Umjerenim pijenjem smatra se jedan do dva pića dnevno. Standardnim pićem smatra se 1.5 oz likera, 5 oz vina, ili 12 oz piva.

Etanol i njegovi pripravci u malim količinama imaju zaštitnu ulogu u prevenciji moždanog udara, međutim crno vino ima dodatni zaštitni učinak od moždanog udara.

Ateroskleroza počinje kada je ograničena relaksacija ili vasodilatacija krvnih žila. Istraživanja pokazuju da polifenoli u crnom vinu, kao što su flavonodi i resveratrol, usporavaju nastanak i progresiju ateroskleroze. Alkohol i polifenoli koje nalazimo u crnom vinu povoljno utječu na dušični oksid (NO) i posljedično pomažu relaksaciju krvnih žila.

NO djeluje protektivno na oštećenu krvnu žilu, inhibirajući adheziju upalnih stanica na žilnu stijenku, i ograničavajući aktivnost staničnih djelova odgovornih za zgrušavanje krvi.

Znanstvenici su potvrdili da umjereno pijenje crnog vina, jednu do dvije čaše vina, značajno smanjuje rizik od moždanog udara. Jedno do dva pića na dan uzrokuje porast HDL-kolesterola tzv. “dobri” kolesterol. Ovaj “dobri” HDL kolesterol omogućuje povrat “lošeg” LDL-kolesterola u cirkulaciju i onemogućava njegovu ugradnju u masni plak.

Fenoli u crnom vinu antioksidativnim djelovanjem sprečavaju nastanak masnog plaka. Antioksidansi ograničavaju rani nastanak aterosklerotskog plaka i njegovo stvaranje. Crno vino smanjuje ulogu proteina promotora ateroskleroze. Alkohol i polifenoli sadržani u crnom vinu pokazuju antikoagulacijsko ili antitrombotsko djelovanje. Alkohol ima blago djelovanje na proteine koji potiču formiranje ugruška, kao što su fibrinogen, von Willebrandov faktor i faktor VII.

Utvrđeno je da pijenje dvije čaše crnog vina na dan štiti mozak od oštećenja uzrokovanog moždanim udarom. Crno vino odnosno supstance koje nalazimo u njemu kao što su resveratrol sprečavaju stvaranje ugrušaka u krvi, odnosno smanjuju veličinu ugruška i smanjuju rizik od moždanog udara. Crno vino sadrži otprilike 5 mg/l resveratrola, a dvije čaše vina sadrže zadovoljavajuću količinu.

Istraživanja na životinjama pokazala su da resveratrol prevenira propadanje ili smrt moždanih stanica. Resveratrol je antioksidans koji se veže sa štetnim slobodnim radikalima i krajnji rezultat je smanjenje očekivanog oštećenja mozga nakon moždanog udara za 40%.

Isto tako, resveratrol blago smanjuje nivo kolesterola u krvi i utječe na njegovu funkciju. Resveratrol može djelovati neuroprotektivno stimulirajući formiranje ili oslobađanje dušičnog oksida (NO) koji povećava protok krvi kroz mozak.

Ljudi koji piju tri ili više alkoholnih pića dnevno imaju signifikantno veći rizik od moždanog udara. Smanjeni rizik od moždanog udara utvrđen je u populaciji koja pije jednu do dvije čaše crnog vina svako drugi dan.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Neurologija

Što može uzrokovati ponovni epileptički napadaj nakon dužeg razdoblja bez napadaja unatoč terapiji?

Neurologija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Neurologija shutterstock_2366371795

Što je paraplegija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute