Prevencija moždanog udara umjerenim pijenjem crnog vina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prekomjerno konzumiranje alkohola ima za posljedicu alkoholizam, povišeni krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, moždani udar, maligne bolesti, suicid i prometne nezgode, uz borojne socijalne i obiteljske probleme.

Alkoholna pića imaju relativni zaštitni učinak u nastajanju ateroskleroze ili akumulaciji masti u plaku krvne žile. Umjerenim pijenjem smatra se jedan do dva pića dnevno. Standardnim pićem smatra se 1.5 oz likera, 5 oz vina, ili 12 oz piva.

Etanol i njegovi pripravci u malim količinama imaju zaštitnu ulogu u prevenciji moždanog udara, međutim crno vino ima dodatni zaštitni učinak od moždanog udara.

Ateroskleroza počinje kada je ograničena relaksacija ili vasodilatacija krvnih žila. Istraživanja pokazuju da polifenoli u crnom vinu, kao što su flavonodi i resveratrol, usporavaju nastanak i progresiju ateroskleroze. Alkohol i polifenoli koje nalazimo u crnom vinu povoljno utječu na dušični oksid (NO) i posljedično pomažu relaksaciju krvnih žila.

NO djeluje protektivno na oštećenu krvnu žilu, inhibirajući adheziju upalnih stanica na žilnu stijenku, i ograničavajući aktivnost staničnih djelova odgovornih za zgrušavanje krvi.

Znanstvenici su potvrdili da umjereno pijenje crnog vina, jednu do dvije čaše vina, značajno smanjuje rizik od moždanog udara. Jedno do dva pića na dan uzrokuje porast HDL-kolesterola tzv. “dobri” kolesterol. Ovaj “dobri” HDL kolesterol omogućuje povrat “lošeg” LDL-kolesterola u cirkulaciju i onemogućava njegovu ugradnju u masni plak.

Fenoli u crnom vinu antioksidativnim djelovanjem sprečavaju nastanak masnog plaka. Antioksidansi ograničavaju rani nastanak aterosklerotskog plaka i njegovo stvaranje. Crno vino smanjuje ulogu proteina promotora ateroskleroze. Alkohol i polifenoli sadržani u crnom vinu pokazuju antikoagulacijsko ili antitrombotsko djelovanje. Alkohol ima blago djelovanje na proteine koji potiču formiranje ugruška, kao što su fibrinogen, von Willebrandov faktor i faktor VII.

Utvrđeno je da pijenje dvije čaše crnog vina na dan štiti mozak od oštećenja uzrokovanog moždanim udarom. Crno vino odnosno supstance koje nalazimo u njemu kao što su resveratrol sprečavaju stvaranje ugrušaka u krvi, odnosno smanjuju veličinu ugruška i smanjuju rizik od moždanog udara. Crno vino sadrži otprilike 5 mg/l resveratrola, a dvije čaše vina sadrže zadovoljavajuću količinu.

Istraživanja na životinjama pokazala su da resveratrol prevenira propadanje ili smrt moždanih stanica. Resveratrol je antioksidans koji se veže sa štetnim slobodnim radikalima i krajnji rezultat je smanjenje očekivanog oštećenja mozga nakon moždanog udara za 40%.

Isto tako, resveratrol blago smanjuje nivo kolesterola u krvi i utječe na njegovu funkciju. Resveratrol može djelovati neuroprotektivno stimulirajući formiranje ili oslobađanje dušičnog oksida (NO) koji povećava protok krvi kroz mozak.

Ljudi koji piju tri ili više alkoholnih pića dnevno imaju signifikantno veći rizik od moždanog udara. Smanjeni rizik od moždanog udara utvrđen je u populaciji koja pije jednu do dvije čaše crnog vina svako drugi dan.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što znači nalaz opsežnog kalcifikata falksa cerebri na MR-u mozga i može li biti povezan s glavoboljama i dvoslikama?

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija

Što znače nalazi kortikalne atrofije i organske cerebralne disfunkcije kod mlađe osobe s poremećajima pamćenja?

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute