Kako se liječi epilepsija?

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Liječenje oboljelih od epilepsije, najčešćeg neurološkog poremećaja, vrlo je kompleksno i zahtijeva interdisciplinarni pristup.

Liječenje oboljelih od epilepsije, najčešćeg neurološkog poremećaja, vrlo je kompleksno i zahtijeva interdisciplinarni pristup. Prema preporukama ILAE (Internacionalne lige za borbu protiv epilepsije) u timu, uz epileptologe koji imaju dominantnu ulogu, sudjeluju psihijatri, psiholozi, neuroradiolozi, neurokirurzi, specijalistinuklearne medicine, obiteljski liječnici, ginekolozi, te socijalni radnici. Liječenje bolesnika s epilepsijom dostiglo je najvišu točku u smislu individualnog pristupa svakom bolesniku, s posebnom pažnjom na kognitivne (spoznajne) funkcije, a sve u cilju poboljšanja kvalitete života.

Imajući u vidu da epileptički napadaji oštećuju mozak, od velikog je značaja liječiti bolest od njezinog početka. U napadaju, osim toga, može doći i do ozljede prilikom pada, ozljeda pri sudjelovanju u prijevozu, do utapanja, i slično.

Liječenje se sastoji od primjene odgovarajućih lijekova pomoću kojih se u oko 70-75% bolesnika postiže zadovoljavajuća kontrola epileptičkih ataka. Pritom je vrlo bitno naglasiti da uspjeh najčešće izostaje ako se lijekovi ne uzimaju redovito. Oko 25-30% bolesnika i dalje nastavlja imati epileptičke napadaje, usprkos redovitom uzimanju terapije. Ti su, tzv. farmakorezistentni bolesnici, kandidati za neurokirurško liječenje.

Liječenje se obično započinje nakon što je bolesnik imao dva epileptička napadaja. U određenim slučajevima lijek se može prepisati već nakon prvog napadaja, i to kod određenih kliničkih fenotipova epileptičkih ataka, ako postoje određene patološke promjene u EEG-u, na nalazu CT-a ili MR-a mozga, itd.

Vrsta liječenja ovisi o tipu napadaja i o rezultatu dijagnostičke obrade. Potrebne su redovite neurološke kontrole uz EEG snimanje, jer se nerijetko događa da se nakon određenog vremena lijek mora promijeniti.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

MR angiografija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Gripa

Može li stalno trzanje mišića nakon gripe biti znak ozbiljne bolesti poput ALS-a?

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Možete li mi pomoći objasniti EEG nalaz moje mame?

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Jesu li napadi slabosti, vrtoglavice i smetnje koordinacije znak neurološkog poremećaja?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]