Epilepsija – simptomi bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Tijekom napadaja mogu se javiti grčevi mišića, smetnje osjeta, smetnje njuha, vida ili sluha, kao i određeni stupanj poremećaja svijesti.

Simptomi bolesti

Tijekom napadaja mogu se javiti grčevi mišića, smetnje osjeta, smetnje njuha, vida ili sluha, kao i određeni stupanj poremećaja svijesti. Dvije su osnovne skupine napadaja: generalizirani (s potpunim poremećajem svijesti) i parcijalni (bez ili s djelomičnim poremećajem svijesti).

Od generaliziranih napadaja najčešći su veliki napadaji (tzv. grand mal napadaji), s potpunim gubitkom svijesti. Bolesnik često padne na tlo, bez upozorenja, katkad s vriskom. Disanje prestaje, bolesnik poplavi, ruke i noge se trzaju, često se ugrize za jezik, vidljiva je krvava pjena na ustima, pomokri se. Većina ljudi nakon napadaja bude smetena, ili pak utone u dubok san, na kraće ili duže vrijeme. To navodi na krivi zaključak da je bolesnik još bez svijesti. Ugrizi jezika nisu opasni, iako mogu biti bolni danima poslije. Nakon buđenja bolesnici se ne sjećaju što se dogodilo, često su umorni, mogu imati glavobolju i bolove u mišićima od napora koji su podnijeli. Većina napadaja ne traje duže od jedne do dvije minute.  Posebna vrsta generaliziranih napadaja su tzv. atonički napadaji, tijekom kojih bolesnik naglo izgubi tonus mišića i padne na tlo (pritom se često glava i trup nagne prema naprijed).

Nadalje, u generalizirane napadaje svrstavaju se i tzv. „absence“ napadaji, koji se najčešće javljaju u dječjoj dobi, a očituju se kratkotrajnim prekidom dotadašnje aktivnosti, zagledavanjem u neki predmet i kratkotrajnom odsutnošću. Ovakvi napadaji obično traju kratko, 10 do 15-tak sekundi, pritom je mišićna napetost sačuvana i dijete ne pada. Katkad se može dogoditi da dijete ispusti predmet koji drži u ruci. Tijekom napadaja može se primijetiti žmirkanje. „Absence“ napadaji otkrivaju se najčešće kada dijete krene u školu. Ako su napadaji česti, dijete može imati i problema u praćenju nastave.

Posebna vrsta generaliziranih napadaja, također učestaliji u dječjoj dobi te u pubertetu, su tzv. miokloni napadaji, karakterizirani kratkim trzajevima obično ramena i ruku, ali i glave i nogu, većinom iako ne uvijek simetrično. Često se javljaju ujutro nakon buđenja. Uslijed trzajeva bolesniku mogu ispasti predmeti iz ruku. Svijest može biti očuvana.

Bitno je naglasiti da i „absence“ i miokloni napadaji mogu dugo ostati neprepoznati kao epileptički napadaji, u prvom slučaju stanja kratkotrajne odsutnosti povezuju se s dekoncentriranošću djeteta, a u drugom slučaju s nespretnošću ili tikovima. Bitno je na vrijeme postaviti ispravnu dijagnozu, učiniti svu potrebnu obradu i uključiti adekvatnu terapiju, kako bi se spriječilo pogoršanje bolesti i bolesniku omogućio kvalitetan život.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trudnoća

Što može biti osip koji se ponavlja i svrbi u trudnoći unatoč antihistaminiku?

Analgetici shutterstock_2111491004

Padovi zimi: kako pravilno reagirati kod skijanja, poledice i sanjkanja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZima donosi puno kretanja na otvorenom – skijanje, sanjkanje, šetnje po snijegu i ledu, ali i veći rizik od padova i ozljeda. U ljekarničkoj praksi često se postavlja pitanje: što učiniti odmah nakon pada i kako spriječiti pogoršanje ozljede? U nastavku su jasne, praktične i provjerene savjete za prvu pomoć kod najčešćih zimskih ozljeda, za […]

Varikokela shutterstock_2535515799

Trebali operirati svaku varikokelu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePostoje tendencije, pa čak i algoritmi, prema kojima bi se sustavno trebala tražiti varikokela u muške djece, osobito u doba puberteta i adolescencije. Prema tim smjernicama, a s ciljem prevencije muške neplodnosti, trebalo bi operirati varikokelu u svakog mladog muškarca kod kojega je znatno poremećen spermiogram ili već postoji atrofija (smanjenje) jednog – najčešće lijevog […]

Degenerativna ozljeda meniska Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Silimarin shutterstock_2316515899

Silimarin i jetra: kako ovaj biljni spoj može pomoći zdravlju jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSilimarin je prirodni biljni spoj koji se dobiva iz plodova sikavice (Silybum marianum), biljke koja se stoljećima koristi za potporu radu jetre. U suvremenoj medicini silimarin je jedan od najistraživanijih biljnih pripravaka povezanih sa zdravljem jetre, a interes za njega temelji se na njegovim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Iako silimarin nije lijek i ne može […]

Dojka

Je li opasno ako se bradavica sama uvukla i traje već tri mjeseca unatoč urednoj mamografiji?

Iz iste kategorije

Neurologija

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Neurologija

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?