Distonija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Distonija je poremećaj pokreta koji uzrokuje nevoljnu kontrakciju mišića. Distonija može zahvatiti jedan dio tijela (fokalna distonija), dva ili više susjednih dijelova (segmentalna distonija) ili veći dio tijela (opća distonija). Grčevi mišića mogu varirati od blagih do jakih. Mogu biti bolni i ometati osobu u svakodnevnim aktivnostima.

Kako se manifestiraju simptomi?

Fokalna distonija zahvaća jedno područja tijela, poput noge, vrata ili ruke. Ovaj oblik distonija koji počinje nakon 21 godine obično zahvaća muskulaturu vrata, ruke ili licu. Pokreti mogu nastati tijekom izvođenja određenih aktivnosti, poput pisanja. Tegobe se pogoršavaju stresom, umorom ili tjeskobom. Područja tijela koja mogu biti zahvaćena uključuju:

-vrat (cervikalna distonija). Kontrakcije uzrokuju zakretanje glave na jednu stranu, unaprijed ili unatrag i mogu biti vrlo bolni.

-očni kapci. Kontrakcije mišića uzrokuju zatvaranje očiju (blefarospazam). Spazmi obično nisu bolni, ali se mogu pojačati jakim svjetlom, čitanjem, gledanjem televizije i stresom.

-donju čeljust ili jezik (oromandibularna distonija). Zbog kontrakcije mišića javlja se nejasan govor, slinjenje i poteškoće sa žvakanjem ili gutanjem. Oromandibularna distonija može biti bolna i često se javlja u kombinaciji s cervikalnom distonijom ili blefarospazmom.

-glasnice (laringealna distonija). Manifestira se stisnutim ili šaptajućim glasom.

-šaka i podlaktica. Neki tipovi distonije javljaju se samo dok pri određenim aktivnostima, kao što je pisanje. Simptomi se obično ne pojavljuju kada je ruka u mirovanju.

Zašto nastaje distonija

Točan uzrok distonije nije poznat. Neki oblici distonije prenose se u obitelji. Distonija također može biti simptom druge bolesti ili stanja, uključujući neurodegenerativne bolesti (Parkinsonova bolest, Huntingtonova bolest), traumatičnu ozljedu mozga, Wilsonova bolest, reakcije na određene lijekove ili trovanje teškim metalima, Infekcije, poput tuberkuloze ili encefalitisa.

Kako se postavlja dijagnoza distonije?

Prvi korak u postavljanju dijagnoze su podaci o tome kako su smetnje pojavile i neurološki pregled. Dodatne pretrage koje je potrebno napraviti su laboratorijski nalazi, MR ili CT snimke mozga. Neki oblici distonije povezani su s određenim genima te je ponekad potrebno učiniti genetsko testiranje.

Kako se liječi distonija?

Lijekovi i terapija mogu znatno poboljšati simptome. Izbor lijeka ovisi o vrsti distonije kao i stanju koje je dovelo do pojave distonije. U fokalnim distonijama injekcije botulinum toksina (Botox, Dysport, drugi) u određene mišiće mogu smanjiti ili zaustaviti mišićne grčeve. Injekcije se obično ponavljaju svaka 3 do 4 mjeseca. U segmentalnim i generaliziranim distonijama daju se drugi lijekovi koji djeluju na kemikalije u mozgu (neurotransmitere) koje utječu na kretanje mišića.

Kirurgija se ponekad koristi u teških, onesposobljavajućih formi distonije. Fizikalna terapija također znatno može pomoći bolesnicima u održavanju pokretljivosti i smanjenju bolova.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Distonija

Distonija – molim pomoć

Ekrani

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Bol

Spinalni hemangiom – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Menstrualni bolovi

Uloga vitamina D kod ublažavanja menstrualnih bolova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBol, grčevi i neugoda tijekom menstruacije normalna su pojava međutim, jaku bol koja onemogućuje provođenje svakodnevnih aktivnosti ne bismo trebali smatrati normalnim stanjem. Bolna menstruacija naziva se još i dismenoreja i postoje dva tipa dismenoreje: primarna i sekundarna. Primarna dismenoreja odnosi se na bol neposredno prije i tijekom menstruacije, dok sekundarna dismenoreja predstavlja pojavu menstrualne […]

Starenje

Što je sarkopenija?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase i snage. Predstavlja atrofiju mišića poradi koje se javlja slabost. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana mogu pridonijeti ovom procesu. Stanje obično pogađa stariju populaciju i uveliko utječe na kvalitetu života smanjujući neovisnost i povećavajući potrebu za dugotrajnom njegom. Sarkopenija utječe na mišićno-koštani sustav i glavni je čimbenik povećane slabosti, […]

Bol

Dugotrajna bol u mišićima, što mi savjetujete?

Iz iste kategorije

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?