Distonija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Distonija je poremećaj pokreta koji uzrokuje nevoljnu kontrakciju mišića. Distonija može zahvatiti jedan dio tijela (fokalna distonija), dva ili više susjednih dijelova (segmentalna distonija) ili veći dio tijela (opća distonija). Grčevi mišića mogu varirati od blagih do jakih. Mogu biti bolni i ometati osobu u svakodnevnim aktivnostima.

Kako se manifestiraju simptomi?

Fokalna distonija zahvaća jedno područja tijela, poput noge, vrata ili ruke. Ovaj oblik distonija koji počinje nakon 21 godine obično zahvaća muskulaturu vrata, ruke ili licu. Pokreti mogu nastati tijekom izvođenja određenih aktivnosti, poput pisanja. Tegobe se pogoršavaju stresom, umorom ili tjeskobom. Područja tijela koja mogu biti zahvaćena uključuju:

-vrat (cervikalna distonija). Kontrakcije uzrokuju zakretanje glave na jednu stranu, unaprijed ili unatrag i mogu biti vrlo bolni.

-očni kapci. Kontrakcije mišića uzrokuju zatvaranje očiju (blefarospazam). Spazmi obično nisu bolni, ali se mogu pojačati jakim svjetlom, čitanjem, gledanjem televizije i stresom.

-donju čeljust ili jezik (oromandibularna distonija). Zbog kontrakcije mišića javlja se nejasan govor, slinjenje i poteškoće sa žvakanjem ili gutanjem. Oromandibularna distonija može biti bolna i često se javlja u kombinaciji s cervikalnom distonijom ili blefarospazmom.

-glasnice (laringealna distonija). Manifestira se stisnutim ili šaptajućim glasom.

-šaka i podlaktica. Neki tipovi distonije javljaju se samo dok pri određenim aktivnostima, kao što je pisanje. Simptomi se obično ne pojavljuju kada je ruka u mirovanju.

Zašto nastaje distonija

Točan uzrok distonije nije poznat. Neki oblici distonije prenose se u obitelji. Distonija također može biti simptom druge bolesti ili stanja, uključujući neurodegenerativne bolesti (Parkinsonova bolest, Huntingtonova bolest), traumatičnu ozljedu mozga, Wilsonova bolest, reakcije na određene lijekove ili trovanje teškim metalima, Infekcije, poput tuberkuloze ili encefalitisa.

Kako se postavlja dijagnoza distonije?

Prvi korak u postavljanju dijagnoze su podaci o tome kako su smetnje pojavile i neurološki pregled. Dodatne pretrage koje je potrebno napraviti su laboratorijski nalazi, MR ili CT snimke mozga. Neki oblici distonije povezani su s određenim genima te je ponekad potrebno učiniti genetsko testiranje.

Kako se liječi distonija?

Lijekovi i terapija mogu znatno poboljšati simptome. Izbor lijeka ovisi o vrsti distonije kao i stanju koje je dovelo do pojave distonije. U fokalnim distonijama injekcije botulinum toksina (Botox, Dysport, drugi) u određene mišiće mogu smanjiti ili zaustaviti mišićne grčeve. Injekcije se obično ponavljaju svaka 3 do 4 mjeseca. U segmentalnim i generaliziranim distonijama daju se drugi lijekovi koji djeluju na kemikalije u mozgu (neurotransmitere) koje utječu na kretanje mišića.

Kirurgija se ponekad koristi u teških, onesposobljavajućih formi distonije. Fizikalna terapija također znatno može pomoći bolesnicima u održavanju pokretljivosti i smanjenju bolova.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol u leđima

Spinalni hemangiom – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Mišići

Uloga vitamina D kod ublažavanja menstrualnih bolova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBol, grčevi i neugoda tijekom menstruacije normalna su pojava međutim, jaku bol koja onemogućuje provođenje svakodnevnih aktivnosti ne bismo trebali smatrati normalnim stanjem. Bolna menstruacija naziva se još i dismenoreja i postoje dva tipa dismenoreje: primarna i sekundarna. Primarna dismenoreja odnosi se na bol neposredno prije i tijekom menstruacije, dok sekundarna dismenoreja predstavlja pojavu menstrualne […]

Mišićna snaga

Što je sarkopenija?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase i snage. Predstavlja atrofiju mišića poradi koje se javlja slabost. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana mogu pridonijeti ovom procesu. Stanje obično pogađa stariju populaciju i uveliko utječe na kvalitetu života smanjujući neovisnost i povećavajući potrebu za dugotrajnom njegom. Sarkopenija utječe na mišićno-koštani sustav i glavni je čimbenik povećane slabosti, […]

Distonija

Distonija – molim pomoć

Statini

Mišićni sindromi povezani sa statinima – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZaključak. ●Dijagnoza simptomatske statinske miopatije kod bolesnika koji imaju povišene vrijednosti kreatin kinaze (CK) obično je jednostavna i temelji se na vremenskoj povezanosti s početkom terapije statinima, kao i na nestajanju simptoma prilikom uklanjanja statina iz terapije. ● Određeni bolesnici mogu imati mišićne simptome bez povišenja CK u serumu i tada je teško biti siguran […]

Bol

Dugotrajna bol u mišićima, što mi savjetujete?

Iz iste kategorije

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Molim Vas tumačenje nalaza MR-a hipofize

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Neurologija

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]