Benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica (BPPV)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kako je već navedeno u prethodnom tekstu na ovom portalu u kliničkoj praksi vertiginozni sindrom se dijeli na tzv. periferni i središnji (centralni)…

Kako je već navedeno u prethodnom tekstu na ovom portalu u kliničkoj praksi vertiginozni sindrom se dijeli na tzv. periferni i središnji (centralni). Periferni uzroci vrtoglavice dominiraju u kliničkoj praksi i obuhvaćaju oko 80% slučajeva, a među njima je najčešća benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica (BPPV).

S obzirom da u kliničkoj praksi dominira periferni vertigo, a unutar njega na BPPV otpada gotovo polovica svih slučajeva, onda je jasno da se radi o vrlo čestoj problematici. Prema dostupnim anketnim podatcima, učestalost BPPV u općoj populaciji u cjeloživotnom razdoblju na razini je 2,4%. Jednogodišnja prevalencija BPPV-a povećava se s dobi i sedam puta veća je u starijih od 60 godina, u usporedbi s onima u dobi od 18 do 39 godina. BPPV se češće javlja u žena nego u muškaraca u svim dobnim skupinama, u omjeru 2:1 do 3:1.

Zašto nastaje BPPV?

Najčešće se pripisuje nakupinama, „ostatcima“ (tzv. debris) kalcija u polukružnom kanalu unutrašnjeg uha (najčešče stražnjem), poznatom kao kanalitijaza. Ti „ostaci“ u kanalu uzrokuju neprikladno kretanje endolimfe (tekućine) s linearnim ubrzanjima, kao što je gravitacija, i uzrokuje pogrešan osjećaj vrtnje kada se glava pomiče s obzirom na gravitaciju što sve u konačnici kod oboljelog izazivaju osjećaj naglo nastale snažne vrtoglavice pri određenim pomacima tijela i glave.

BPPV je u najmanje trećine svih slučajeva idiopatski, odnosno, ne može mu se precizno utvrditi uzrok. Drugi mogući razlozi BPPV-a su; prethodne ozljede glave, primjerice trzajne ozljede, operacija uha, oslabljena cirkulacija unutarnjeg uha i sl.

Koje su kliničke osobitosti BPPV?

Osobe s BPPV-om imaju povremene vrtoglavice koje traju minutu ili manje. Epizode su izazvane specifičnim vrstama pokreta glave, kao što je gledanje prema gore u stojećem, sjedećem ili ležećem položaju, pri naglom ustajanju ili lijeganju u krevet, odnosno, prilikom okretanju u krevetu. Osjećaj vrtoglavice može biti povezan s blagom mučninom i povraćanjem, a sluh je očuvan. Osobe s BPPV obično nemaju druge neurološke smetnje. Ipak, kod nekih oboljelih postoji podatak o prethodnom oštećenju (ozljedi) unutarnjeg uha. Približno polovica pacijenata žali se na neravnotežu između napada, čak i nakon uspješnog liječenja.Kad bolesnici postanu svjesn da im određeni pokret izazove vrtoglavicu tada počnu kočiti vratne mišiće i hodaju „kao roboti“ što posljedično dovodi do boli u vratu a to potom dovodi do pogrešne dijagnoze degenerativnih promjena vratne kralježnice i opsežne radiološke obrade. Nadalje vrlo često ti simptomi se pripisuju „lošoj cirkulaciji“ zbog čega se rade nepotrebna ultrazvučna obrada vratnih krvnih žila.  

Kako se postavlja dijagnoza BPPV-a?

Za razliku od većine drugih uzroka vrtoglavice, za postavljanje dijagnoze BPPV-a dovoljno je kvalitetno prikupiti anamnestičke podatke (pojava vrtoglavice pri specifičnim pokretima ili promjenama položaja glave i tijela) uz specifični klinički pregled. Naime, za postavljanje dijagnoze BPPV-a potrebno je izvesti tzv. Dix-Hallpike test ili manevar. Tijekom tog testa se naglim promjenama položaja glave pokušava izazvati tzv. nistagmus (titranje očiju – ritmički, nevoljni trzajevi očnih jabučica) i vrtoglavica. Karakteristično je da vrtoglavica nastupa s nekoliko sekundi latencije.

Kako se liječi BPPV?

Najbolja stvar kod BPPV je činjenica da kako za njegovu dijagnozu nije potrebna sofisticirana dijagnostička obrada koja je često i teško dostupna, tako i za liječenje nisu uopće potrebni lijekovi! Liječenje se provodi u pravilu nastavno na postavljanje dijagnoze, odnosno, nakon Dix-Hallpike testa tzv. Eppleyjevim postupkom kojim se različitim, točno određenim manipulacijama tijelom i glavom, omogućuje degradacija i eliminacija prethodno opisanih „kalcijskih ostatka“ u kanalima unutrašnjeg uha čime se ponovno uspostavlja normalan tijek endolimfe u kanalima unutrašnjeg uha i prekidaju „pogrešni“ signali prema mozgu koji su izazivali vrtoglavicu! Karakteristično je za taj tip vrtoglavica da se može ponavljati tijekom života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Glavobolja

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Glavobolja

Je li moje trenutno zdravstveno stanje zabrinjavajuće s obzirom na dijagnoze, terapiju i simptome poput glavobolje, pikanja po tijelu i oticanja zgloba?

Vrtoglavica

Jesu li napadi slabosti, vrtoglavice i smetnje koordinacije znak neurološkog poremećaja?

Grijanje

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]

Neurologija

Nalaz MR hipofize nakon operacije makroadenoma – prisutan recidiv

Neurologija

Interkostalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBolni poremećaj koji nastaje zbog oštećenja ili iritacije interkostalnih živaca koji se protežu između rebara. Ovo se stanje manifestira kao oštra, probadajuća ili žareća bol duž stijenke prsnog koša i može biti uzrokovano različitim etiologijama, uključujući traumu, kirurške zahvate, infekcije i drugo. Ponekad uzrok ostaje nepoznat, a tada govorimo o idiopatskoj neuralgiji. Unatoč tome što […]

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

EMG nalaz motornih i senzornih živaca

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]