Benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica (BPPV)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kako je već navedeno u prethodnom tekstu na ovom portalu u kliničkoj praksi vertiginozni sindrom se dijeli na tzv. periferni i središnji (centralni)…

Kako je već navedeno u prethodnom tekstu na ovom portalu u kliničkoj praksi vertiginozni sindrom se dijeli na tzv. periferni i središnji (centralni). Periferni uzroci vrtoglavice dominiraju u kliničkoj praksi i obuhvaćaju oko 80% slučajeva, a među njima je najčešća benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica (BPPV).

S obzirom da u kliničkoj praksi dominira periferni vertigo, a unutar njega na BPPV otpada gotovo polovica svih slučajeva, onda je jasno da se radi o vrlo čestoj problematici. Prema dostupnim anketnim podatcima, učestalost BPPV u općoj populaciji u cjeloživotnom razdoblju na razini je 2,4%. Jednogodišnja prevalencija BPPV-a povećava se s dobi i sedam puta veća je u starijih od 60 godina, u usporedbi s onima u dobi od 18 do 39 godina. BPPV se češće javlja u žena nego u muškaraca u svim dobnim skupinama, u omjeru 2:1 do 3:1.

Zašto nastaje BPPV?

Najčešće se pripisuje nakupinama, „ostatcima“ (tzv. debris) kalcija u polukružnom kanalu unutrašnjeg uha (najčešče stražnjem), poznatom kao kanalitijaza. Ti „ostaci“ u kanalu uzrokuju neprikladno kretanje endolimfe (tekućine) s linearnim ubrzanjima, kao što je gravitacija, i uzrokuje pogrešan osjećaj vrtnje kada se glava pomiče s obzirom na gravitaciju što sve u konačnici kod oboljelog izazivaju osjećaj naglo nastale snažne vrtoglavice pri određenim pomacima tijela i glave.

BPPV je u najmanje trećine svih slučajeva idiopatski, odnosno, ne može mu se precizno utvrditi uzrok. Drugi mogući razlozi BPPV-a su; prethodne ozljede glave, primjerice trzajne ozljede, operacija uha, oslabljena cirkulacija unutarnjeg uha i sl.

Koje su kliničke osobitosti BPPV?

Osobe s BPPV-om imaju povremene vrtoglavice koje traju minutu ili manje. Epizode su izazvane specifičnim vrstama pokreta glave, kao što je gledanje prema gore u stojećem, sjedećem ili ležećem položaju, pri naglom ustajanju ili lijeganju u krevet, odnosno, prilikom okretanju u krevetu. Osjećaj vrtoglavice može biti povezan s blagom mučninom i povraćanjem, a sluh je očuvan. Osobe s BPPV obično nemaju druge neurološke smetnje. Ipak, kod nekih oboljelih postoji podatak o prethodnom oštećenju (ozljedi) unutarnjeg uha. Približno polovica pacijenata žali se na neravnotežu između napada, čak i nakon uspješnog liječenja.Kad bolesnici postanu svjesn da im određeni pokret izazove vrtoglavicu tada počnu kočiti vratne mišiće i hodaju „kao roboti“ što posljedično dovodi do boli u vratu a to potom dovodi do pogrešne dijagnoze degenerativnih promjena vratne kralježnice i opsežne radiološke obrade. Nadalje vrlo često ti simptomi se pripisuju „lošoj cirkulaciji“ zbog čega se rade nepotrebna ultrazvučna obrada vratnih krvnih žila.  

Kako se postavlja dijagnoza BPPV-a?

Za razliku od većine drugih uzroka vrtoglavice, za postavljanje dijagnoze BPPV-a dovoljno je kvalitetno prikupiti anamnestičke podatke (pojava vrtoglavice pri specifičnim pokretima ili promjenama položaja glave i tijela) uz specifični klinički pregled. Naime, za postavljanje dijagnoze BPPV-a potrebno je izvesti tzv. Dix-Hallpike test ili manevar. Tijekom tog testa se naglim promjenama položaja glave pokušava izazvati tzv. nistagmus (titranje očiju – ritmički, nevoljni trzajevi očnih jabučica) i vrtoglavica. Karakteristično je da vrtoglavica nastupa s nekoliko sekundi latencije.

Kako se liječi BPPV?

Najbolja stvar kod BPPV je činjenica da kako za njegovu dijagnozu nije potrebna sofisticirana dijagnostička obrada koja je često i teško dostupna, tako i za liječenje nisu uopće potrebni lijekovi! Liječenje se provodi u pravilu nastavno na postavljanje dijagnoze, odnosno, nakon Dix-Hallpike testa tzv. Eppleyjevim postupkom kojim se različitim, točno određenim manipulacijama tijelom i glavom, omogućuje degradacija i eliminacija prethodno opisanih „kalcijskih ostatka“ u kanalima unutrašnjeg uha čime se ponovno uspostavlja normalan tijek endolimfe u kanalima unutrašnjeg uha i prekidaju „pogrešni“ signali prema mozgu koji su izazivali vrtoglavicu! Karakteristično je za taj tip vrtoglavica da se može ponavljati tijekom života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Glavobolja

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

centralna senzibilizacija

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]

Glavobolja

Što mogu značiti prolazni trnci u rukama, smetnje vida i glavobolja uz uredne neurološke pretrage?

Glavobolja

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Porod

Što može uzrokovati dugotrajnu vrtoglavicu tipa ljuljanja i nestabilnosti nakon poroda uz uredne pretrage?

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Neurologija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Neurologija

Što može uzrokovati naglu pojavu halucinacija, dezorijentacije i agresivnog ponašanja kod starije osobe uz uredne neurološke nalaze?

Neurologija shutterstock_2366371795

Što je paraplegija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Neurologija

Jesu li arahnoidalne ciste i multicistična pinealna žlijezda na MR-u mozga razlog za zabrinutost kod čestih glavobolja?

Neurologija shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]