Statini i periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Opće je poznata činjenica da su statini učinkoviti u terapiji koronarne bolesti srca. Periferna arterijska bolest (PAB) uzrokuje postupno smanjenje protoka krvi u donjim ekstremitetima, rukama i vitalnim organima.

Sužavanje arterija donjih ekstremiteta uzrokuje bolnost i slabost nogu, najčešće u području listova tijekom ili neposredno nakon opterećenja što nazivamo klaudikacijama. Bolesnici s PAB imaju povišeni rizik za koronarnu bolest srca. Obje bolesti u podlozi imaju sužavanje arterija aterosklerotskim plakom. Medikamentna terapija u navedenih bolesnika obično podrazumijeva primjenu statina, antiagregacijsku terapiju te inhibitore angiotenzin-konvertaze ili blokatore angiotenzinskih receptora.

Statini onemogućavaju ugradnju kolesterola i progresiju plaka u arterijama te je njihova primjena od iznimnog značenja u perifernoj arterijskoj bolesti. Recentne studije pokazale su da bolesnici s uznapredovalom simptomatskom perifernom arterijskom bolesti također imaju značajnu korist od primjene statina, konkretno 50% manje infarkta miokarda i moždanog udara te značajno manje amputacija i smrtnih ishoda. 

U istraživanje Kumbhani i sur. uključeno je oko 6000 bolesnika s perifernom arterijskom bolesti u okviru međunarodnog REACH registra, te su praćeni tijekom vremenskog intervala od 4 godine. Iako su statini preporučeni u terapiji svih bolesnika s PAB, istraživanje je pokazalo da je manje od 2/3 bolesnika (62,2%) uzimalo statin u terapiji.

Primjena statina bila je povezana s 18% smanjenjem rizika komplikacija s ekstremitetima, što je uključivalo pogoršanje klaudikacijskih tegoba te potrebu za revaskularizacijskim procedurama. Još važnije, uočena je 36 do 40% redukcija potrebe za amputacijama u bolesnika koji su uzimali statine. Rizik za velike kardiovaskularne događaje (smrtni ishod, infarkt miokarda, moždani udar) bio je smanjen za 17% kod primjene statina.

Dakle, jasno je pokazano da statini ne samo da smanjuju rizik infarkta miokarda i moždanog udara, nego smanjuju i rizik amputacija.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Kaliforniji Davis pratilo je 380 bolesnika s uznapredovalom perifernom arterijskom bolesti. Medijan praćenja iznosio je 409 dana.  Najčešće korišteni statini bili su simvastatin i atorvastatin. Prosječna dob bolesnika bila je 69 godina. Bolesnici koji su uzimali statine češće su bolovali od šećerne bolesti, hipertenzije, koronarne bolesti i imali anamnezu infarkta miokarda ili karotidne bolesti (p

Dakle, bolesnici s kritičnom ishemijom ekstremiteta koji su uzimali statine imali su značajno manje velikih kardiovaskularnih događaja i amputacija ekstremiteta prema rezultatima navedenog retrospektivnog istraživanja. Rizik ukupne smrtnosti i amputacije ekstremiteta također je bio upola niži u bolesnika na terapiji statinima (omjer izgleda 0,53).

Navedeno dodatno potkrepljuje dokaze koji podupiru smjernice o primjeni statina za sve bolesnike s perifernom arterijskom bolesti, uključujući i one u uznapredovalim stadijima. Zanimljivo je uočiti iz ove retrospektivne unicentrične studije da agresivna terapija statinima ne samo da smanjuje rizik za infarkt miokarda, moždani udar i smrtni ishod, već smanjuje i broj amputacija u uznapredovaloj perifernoj bolesti. Loše je što je samo 65% bolesnika primalo statin u terapiji, iako smjernice preporučuju njihovu rutinsku primjenu u bolesnika s PAB. Buduće studije trebat će dati odgovor o ciljnim vrijednostima LDL-kolesterola u ovoj skupini bolesnika visokog rizika.

Rezultati navedenih istraživanja koji pokazuju da samo 60-65% bolesnika s uznapredovalom simptomatskom perifernom arterijskom bolesti uzima statinsku terapiju, pokazuje koliko još moramo raditi na optimizaciji liječenja navedene populacije bolesnika, koja se u pogledu medikamentne terapije ne bi trebala značajnije razlikovati prema bolesnicima s koronarnom bolesti.

Usprkos smjernicama, rutinska primjena statina u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti je značajno rjeđa u odnosu na bolesnike s koronarnom bolesti. Heart Protection Study istraživanjem obuhvaćeno je više od 20. 000 bolesnika sa ili bez poznate periferna arterijske bolesti te je istraživan učinak statina na ishod bolesti. Relativno smanjenje rizika prvog vaskularnog događaja iznosilo je 16%, neovisno o vrijednosti ulaznog LDL kolesterola. Pojedine su studije pokazale poboljšanje funkcionalnog kapaciteta u bolesnika s intermitentnim klaudikacijama uz terapiju statinima. Cochrane baza podataka pokazala je da terapija statinima poboljšava 6-minutni test hodanja i produljuje crtu bezbolnog hoda u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti. No mehanizmi navedenog učinka nisu u potpunosti razjašnjeni.

Na osnovu navedenih istraživanja pokazano je da terapija statinima u bolesnika sa simptomatskom uznapredovalom perifernom arterijskom bolesti ne samo smanjuje rizik infarkta miokarda, moždanog udara i smrtnog ishoda, već i rizik amputacija. Razočarava činjenica da usprkos jasnim preporukama, više od 1/3 bolesnika s perifernom arterijskom bolesti nije primala terapiju statinima.

Navedeni rezultati ukazuju na potrebu podizanja svijesti o primjeni statina u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti, kako među kardiolozima, angiolozima, vaskularnim kirurzima, neurolozima te liječnicima obiteljske medicine. Buduća će istraživanja dati odgovore o mogućoj koristi primjene viših doza statina, kao i vrsti statina, te odrediti biološke puteve koji bi objasnili pozitivne učinke statina u navedenoj populaciji bolesnika.

Literatura

Aung PP, Maxwell HG, Jepson RG, Price JF, Leng GC. Lipid-lowering for peripheral arterial disease of the lower limb. Cochrane Database Syst Rev. 2007 Oct 17;(4):CD000123.

Westin GG, Armstrong EJ, Bang H, Yeo KK, Anderson D, Dawson DL, Pevec WC, Amsterdam EA, Laird JR.Association between statin medications and mortality, major adverse cardiovascular event, and amputation-free survival in patients with critical limb ischemia. J Am Coll Cardiol. 2014 Feb 25;63(7):682-90. doi: 10.1016/j.jacc.2013.09.073.

Kumbhani DJ, Steg PG, Cannon CP, Eagle KA, Smith SC Jr, Goto S, Ohman EM, Elbez Y, Sritara P, Baumgartner I, Banerjee S, Creager MA, Bhatt DL; REACH Registry Investigators.Statin therapy and long-term adverse limb outcomes in patients with peripheral artery disease: insights from the REACH registry. Eur Heart J. 2014 Nov 1;35(41):2864-72. doi: 10.1093/eurheartj/ehu080.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Retrogradna pijelografija

Retrogradna pijelografija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Pod nazivom retrogradna pijelografija podrazumijevamo radiološku pretragu kanalnog sistema jednog od bubrega. Sam naziv „retrogradna“ dolazi od činjenice da se kanalni sustav bubrega (bubrežne čašice, pijelon i ureter) ispunjavaju radiološkim kontrastom u suprotnom smjeru od tijeka biološke tekućine – krvi. Tijekom intravenske urografije, kad se kontrast aplicira intravenski, kanalni sustav se puni antegradno – dakle, […]

ranica

Ranica koja ne zarasta – molim savjet

Prehrana

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Psorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nepce

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Palatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Beba

Kako pomoći bebi s atopijskim dermatitisom?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Molim Vas interpretaciju nalaza ergometrije i Vaše mišljenje

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Stres i bol u prsima – što mi je činiti?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]