Statini i periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Opće je poznata činjenica da su statini učinkoviti u terapiji koronarne bolesti srca. Periferna arterijska bolest (PAB) uzrokuje postupno smanjenje protoka krvi u donjim ekstremitetima, rukama i vitalnim organima.

Sužavanje arterija donjih ekstremiteta uzrokuje bolnost i slabost nogu, najčešće u području listova tijekom ili neposredno nakon opterećenja što nazivamo klaudikacijama. Bolesnici s PAB imaju povišeni rizik za koronarnu bolest srca. Obje bolesti u podlozi imaju sužavanje arterija aterosklerotskim plakom. Medikamentna terapija u navedenih bolesnika obično podrazumijeva primjenu statina, antiagregacijsku terapiju te inhibitore angiotenzin-konvertaze ili blokatore angiotenzinskih receptora.

Statini onemogućavaju ugradnju kolesterola i progresiju plaka u arterijama te je njihova primjena od iznimnog značenja u perifernoj arterijskoj bolesti. Recentne studije pokazale su da bolesnici s uznapredovalom simptomatskom perifernom arterijskom bolesti također imaju značajnu korist od primjene statina, konkretno 50% manje infarkta miokarda i moždanog udara te značajno manje amputacija i smrtnih ishoda. 

U istraživanje Kumbhani i sur. uključeno je oko 6000 bolesnika s perifernom arterijskom bolesti u okviru međunarodnog REACH registra, te su praćeni tijekom vremenskog intervala od 4 godine. Iako su statini preporučeni u terapiji svih bolesnika s PAB, istraživanje je pokazalo da je manje od 2/3 bolesnika (62,2%) uzimalo statin u terapiji.

Primjena statina bila je povezana s 18% smanjenjem rizika komplikacija s ekstremitetima, što je uključivalo pogoršanje klaudikacijskih tegoba te potrebu za revaskularizacijskim procedurama. Još važnije, uočena je 36 do 40% redukcija potrebe za amputacijama u bolesnika koji su uzimali statine. Rizik za velike kardiovaskularne događaje (smrtni ishod, infarkt miokarda, moždani udar) bio je smanjen za 17% kod primjene statina.

Dakle, jasno je pokazano da statini ne samo da smanjuju rizik infarkta miokarda i moždanog udara, nego smanjuju i rizik amputacija.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Kaliforniji Davis pratilo je 380 bolesnika s uznapredovalom perifernom arterijskom bolesti. Medijan praćenja iznosio je 409 dana.  Najčešće korišteni statini bili su simvastatin i atorvastatin. Prosječna dob bolesnika bila je 69 godina. Bolesnici koji su uzimali statine češće su bolovali od šećerne bolesti, hipertenzije, koronarne bolesti i imali anamnezu infarkta miokarda ili karotidne bolesti (p

Dakle, bolesnici s kritičnom ishemijom ekstremiteta koji su uzimali statine imali su značajno manje velikih kardiovaskularnih događaja i amputacija ekstremiteta prema rezultatima navedenog retrospektivnog istraživanja. Rizik ukupne smrtnosti i amputacije ekstremiteta također je bio upola niži u bolesnika na terapiji statinima (omjer izgleda 0,53).

Navedeno dodatno potkrepljuje dokaze koji podupiru smjernice o primjeni statina za sve bolesnike s perifernom arterijskom bolesti, uključujući i one u uznapredovalim stadijima. Zanimljivo je uočiti iz ove retrospektivne unicentrične studije da agresivna terapija statinima ne samo da smanjuje rizik za infarkt miokarda, moždani udar i smrtni ishod, već smanjuje i broj amputacija u uznapredovaloj perifernoj bolesti. Loše je što je samo 65% bolesnika primalo statin u terapiji, iako smjernice preporučuju njihovu rutinsku primjenu u bolesnika s PAB. Buduće studije trebat će dati odgovor o ciljnim vrijednostima LDL-kolesterola u ovoj skupini bolesnika visokog rizika.

Rezultati navedenih istraživanja koji pokazuju da samo 60-65% bolesnika s uznapredovalom simptomatskom perifernom arterijskom bolesti uzima statinsku terapiju, pokazuje koliko još moramo raditi na optimizaciji liječenja navedene populacije bolesnika, koja se u pogledu medikamentne terapije ne bi trebala značajnije razlikovati prema bolesnicima s koronarnom bolesti.

Usprkos smjernicama, rutinska primjena statina u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti je značajno rjeđa u odnosu na bolesnike s koronarnom bolesti. Heart Protection Study istraživanjem obuhvaćeno je više od 20. 000 bolesnika sa ili bez poznate periferna arterijske bolesti te je istraživan učinak statina na ishod bolesti. Relativno smanjenje rizika prvog vaskularnog događaja iznosilo je 16%, neovisno o vrijednosti ulaznog LDL kolesterola. Pojedine su studije pokazale poboljšanje funkcionalnog kapaciteta u bolesnika s intermitentnim klaudikacijama uz terapiju statinima. Cochrane baza podataka pokazala je da terapija statinima poboljšava 6-minutni test hodanja i produljuje crtu bezbolnog hoda u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti. No mehanizmi navedenog učinka nisu u potpunosti razjašnjeni.

Na osnovu navedenih istraživanja pokazano je da terapija statinima u bolesnika sa simptomatskom uznapredovalom perifernom arterijskom bolesti ne samo smanjuje rizik infarkta miokarda, moždanog udara i smrtnog ishoda, već i rizik amputacija. Razočarava činjenica da usprkos jasnim preporukama, više od 1/3 bolesnika s perifernom arterijskom bolesti nije primala terapiju statinima.

Navedeni rezultati ukazuju na potrebu podizanja svijesti o primjeni statina u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti, kako među kardiolozima, angiolozima, vaskularnim kirurzima, neurolozima te liječnicima obiteljske medicine. Buduća će istraživanja dati odgovore o mogućoj koristi primjene viših doza statina, kao i vrsti statina, te odrediti biološke puteve koji bi objasnili pozitivne učinke statina u navedenoj populaciji bolesnika.

Literatura

Aung PP, Maxwell HG, Jepson RG, Price JF, Leng GC. Lipid-lowering for peripheral arterial disease of the lower limb. Cochrane Database Syst Rev. 2007 Oct 17;(4):CD000123.

Westin GG, Armstrong EJ, Bang H, Yeo KK, Anderson D, Dawson DL, Pevec WC, Amsterdam EA, Laird JR.Association between statin medications and mortality, major adverse cardiovascular event, and amputation-free survival in patients with critical limb ischemia. J Am Coll Cardiol. 2014 Feb 25;63(7):682-90. doi: 10.1016/j.jacc.2013.09.073.

Kumbhani DJ, Steg PG, Cannon CP, Eagle KA, Smith SC Jr, Goto S, Ohman EM, Elbez Y, Sritara P, Baumgartner I, Banerjee S, Creager MA, Bhatt DL; REACH Registry Investigators.Statin therapy and long-term adverse limb outcomes in patients with peripheral artery disease: insights from the REACH registry. Eur Heart J. 2014 Nov 1;35(41):2864-72. doi: 10.1093/eurheartj/ehu080.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Život s tremorom Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Psihogeni (funkcionalni) tremor Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Nefroskop Depositphotos_267684452_L

Koje bolesti bubrega možemo liječiti perkutanim kirurškim pristupom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePerkutana kirurgija bubrega posebna je disciplina iz opusa opće endourologije. Sam izraz „perkutana“ (doslovno označava „kroz kožu“) pomalo je nespretan jer je svaki kirurški pristup bubregu perkutani, ali se ovaj izraz udomaćio i opće je prihvaćen, označavajući endoskopski pristup kanalnom sustavu bubrega. Nikako ne bi trebalo izjednačavati pojmove laparoskopske i perkutane kirurgije bubrega, što laici […]

Dijete i stolica – upit

Hipertofični ožiljci Depositphotos_701545836_L

Zašto se kortikosteroidne kreme ne smiju dugo i neograničeno primjenjivati na koži lica?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža lica vrlo je osjetljiva i često sklona različitim dermatološkim problemima. Promjene na koži lica upalnog su podrijetla i mogu se pojaviti već u ranom djetinjstvu, ali i kasnije tijekom života. U dječjoj dobi to je najčešće atopijski dermatitis, u pubertetu akne, dok se u odrasloj dobi i tijekom života mogu javljati seboroični dermatitis, rozacea, […]

Krv u stolici kod djeteta – upit

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li povremena palpitacija s kratkim nedostatkom daha razlog za brigu?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Je li hipertrofija srca i proširenje aorte razlog za zabrinutost?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute