Restrikcijska kardiomiopatija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Restrikcijska kardiomiopatija karakterizirana je oštećenjem sistoličke funkcije klijetki uz normalan ili smanjen dijastolički volumen, te normalan ili smanjen sistolički volumen uz normalnu debljinu stijenke klijetki.

Kod bolesnika s restrikcijskom kardiomiopatijom ehokardiografskom pretragom obično nalazimo normalnu veličinu i funkciju lijeve klijetke i značajno povećanje – proširenje obje pretklijetke. Može biti prisutna mitralna i trikuspidna insuficijencija – regurgitacija, poglavito u slučaju kada se proces s miokarda proširi na mitralnu i trikuspidnu valvulu.
Uzrok primarne restrikcijske kardiomiopatije je nepoznat. U dvije glavne skupine primarne restrikcijske kardiomiopatije uvrštena je idiopatska restrikcijska kardiomiopatija i fibroza endomiokarda. Također bolesti koje uzrokuju infiltraciju miokarda mogu se prezentirati slično kao i primarna restriktivna kardiomiopatija. Te su bolesti u prvom redu amiloidoza i kronično bubrežno zatajenje. Navode se i ostale bolesti kao što su sklerodermija, sarkoidoza, hemokromatoza, karcinoid i eozinofilni endokarditis kao mogući uzroci restrikcijske kardiomiopatije.
Simptom bolesti  je izražena intolerancija tjelesnog napora. Nepodnošenje tjelesnih napora uzrokovano je smanjenjen udarnog i minutnog vulmena srca. Bolesnici dosta često imaju srčanu aritmiju i to fibrilaciju atrija. Neki bolesnici imaju otežano disanje i gušenje te periferne edeme. Kod ovih bolesnika prevladava zatajivanje desnog srca.
Od simptoma bolesti valja spomenuti umor i malaksalost, a znakovi bolesti su i povećanje jetre, povećanje opsega trbuha zbog pojave tekućine u trbušnoj šupljini tzv. ascites i povećanje opsega nogu zbog otoka nogu.
Razlikovanje bolesnika s restrikcijskom kardiomiopatijom od bolesnika s konstrikcijskim perikarditisom ponekad može biti vrlo teško. Korištenjem brojnih dijagnostičkih procedura možemo prevladati ove poteškoće.
Dijagnoza restrikcijske kardiomiopatije postavlja se temeljem bolesnikovih simptoma, kliničkog pregleda i dijagnostičkim postupcima. Dijagnostičke pretrage su: elektrokardiografija (EKG), RTG snimka pluća i srca, ehokardiografija, kompjutorizirana tomografija (CT), nuklearna magnetna rezonanca (NMR), kateterizacija srca i biopsija endomiokarda.
Nakon postavljanja dijagnoze restrikcijske kardiomiopatije provodi se liječenje bolesti.
Mogućnosti liječenja su medikamentima iz skupine diuretika, blokatora kalcijskih kanala i antiaritmika. Ne postoji specifičan lijek za liječenje ove bolesti. Ovi lijekovi koje sam naveo smanjuju bolesnikove simptome i na taj način poboljšavaju kvalitetu života.
U nekih bolesnika s teškom kliničkom slikom restrikcijske kardiomiopatije jedini način liječenja je transplantacija srca.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju restrikcijeke kardiomiopatije mogu se primijeniti lijekovi iz skupine blokatora kalcijevih kanala: AMONEX; i skupine diuretika: FURSEMID, FURSEMID FORTE i TOMID.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?