Proteinurija u kardiologiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznato je da renalno oštećenje povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti (1,2). Glavni razlog tomu je da je proteinurija danas prepoznata kao rani faktor u aterogenezi (3,4,5). Želja ovog kraćeg ispitivanja je bila utvrđivanje učestalosti proteinurije.

Poznato je da renalno oštećenje povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti (1,2). Glavni razlog tomu je da je proteinurija danas prepoznata kao rani faktor u aterogenezi (3,4,5).
Želja ovog kraćeg ispitivanja je bila utvrđivanje učestalosti proteinurije kod bolesnika s koronarnom bolesti srca (KBS), arterijskom hipertenzijom (AH), hiperkolesterolemijom (HK) i metaboličkim sindromom (MS). Bolesnici s poznatom bubrežnom bolešću nisu bili uključeni u ovo ispitivanje.
Analizirana su u periodu unazad 3 godine 56 bolesnika sa proteinurijom. Značajno veću učestalost proteinurije su imali bolesnici s MS, dok kod bolesnika s AH, KBS i HK nema razlike.      
Dakle, osim što je poznato da treba provoditi adekvatne pravovremene preventivne i terapijske mjere kod svih kardiovaskularnih rizičnih čimbenika, MS ipak zahtijeva ozbiljniji pristup. Tu se misli na elimiranje svih čimbenika koji čine taj sindrom (AH, debljina, intolerancija glukoze i hiperlipidemija). Na raspolaganju nam stoje uz higijensko-dijetetske mjere i medikamentozna terapija antihipertenzivima, antidijabeticima i hipolipemicima.

Literatura

  • Graham I, Atar D, Borch-Johnsen K i sur.  European guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: executive summary: Fourth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (Constituted by representatives of nine societies and by invited experts). Eur Heart J. 2007; 28(19): 2375-414.
  • Pollak J, Sypniewska G. Microalbuminuria and risk of cardiovascular diseases in patients with diabetes and hypertension. Biochemica Medica.  http://hrcak.srce.hr/file/31656
  • Jensen JS, Feldt-Rasmussen B, Strandgaard S et al. Arterial Hypertension, Microalbuminuria, and Risk of Ischemic Heart Disease. Hypertension. 2000; 35: 898.
  • ESH/ESC Hypertension Practice Guidelines Committee. 2007 Guidelines for the Management of Arterial Hypertension. J Hypertens. 2007; 25: 1105-87.
  • Cederholm J, Eliasson B, Nilsson P et al. Microalbuminuria and risk factors in type 1 and type 2 diabetic patients. Diabetes Research and Clinical Practice. 2005; 67: 258-66.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza s paroksizmalnim promjenama

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Moždani udar

MR mozga – mikroangiopatske promjene i postinfarktne lezije

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Tumačenje ehokardiografskog nalaza – blage fibrosklerotske promjene i dijastolička disfunkcija

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Osjećaj nedostatka zraka bez bolova u prsima – moguće srčane ili plućne tegobe?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute