Proteinurija u kardiologiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznato je da renalno oštećenje povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti (1,2). Glavni razlog tomu je da je proteinurija danas prepoznata kao rani faktor u aterogenezi (3,4,5). Želja ovog kraćeg ispitivanja je bila utvrđivanje učestalosti proteinurije.

Poznato je da renalno oštećenje povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti (1,2). Glavni razlog tomu je da je proteinurija danas prepoznata kao rani faktor u aterogenezi (3,4,5).
Želja ovog kraćeg ispitivanja je bila utvrđivanje učestalosti proteinurije kod bolesnika s koronarnom bolesti srca (KBS), arterijskom hipertenzijom (AH), hiperkolesterolemijom (HK) i metaboličkim sindromom (MS). Bolesnici s poznatom bubrežnom bolešću nisu bili uključeni u ovo ispitivanje.
Analizirana su u periodu unazad 3 godine 56 bolesnika sa proteinurijom. Značajno veću učestalost proteinurije su imali bolesnici s MS, dok kod bolesnika s AH, KBS i HK nema razlike.      
Dakle, osim što je poznato da treba provoditi adekvatne pravovremene preventivne i terapijske mjere kod svih kardiovaskularnih rizičnih čimbenika, MS ipak zahtijeva ozbiljniji pristup. Tu se misli na elimiranje svih čimbenika koji čine taj sindrom (AH, debljina, intolerancija glukoze i hiperlipidemija). Na raspolaganju nam stoje uz higijensko-dijetetske mjere i medikamentozna terapija antihipertenzivima, antidijabeticima i hipolipemicima.

Literatura

  • Graham I, Atar D, Borch-Johnsen K i sur.  European guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: executive summary: Fourth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (Constituted by representatives of nine societies and by invited experts). Eur Heart J. 2007; 28(19): 2375-414.
  • Pollak J, Sypniewska G. Microalbuminuria and risk of cardiovascular diseases in patients with diabetes and hypertension. Biochemica Medica.  http://hrcak.srce.hr/file/31656
  • Jensen JS, Feldt-Rasmussen B, Strandgaard S et al. Arterial Hypertension, Microalbuminuria, and Risk of Ischemic Heart Disease. Hypertension. 2000; 35: 898.
  • ESH/ESC Hypertension Practice Guidelines Committee. 2007 Guidelines for the Management of Arterial Hypertension. J Hypertens. 2007; 25: 1105-87.
  • Cederholm J, Eliasson B, Nilsson P et al. Microalbuminuria and risk factors in type 1 and type 2 diabetic patients. Diabetes Research and Clinical Practice. 2005; 67: 258-66.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]