Procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika koristeći SCORE tablicu

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prevencija kardiovaskularnih bolesti podrazumijeva niz farmakoloških i nefarmakoloških postupaka u cilju sprečavanja nastanka ili ponovne pojave kardiovaskularnih bolesti.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti podrazumijeva niz farmakoloških i nefarmakoloških postupaka u cilju sprečavanja nastanka ili ponovne pojave kardiovaskularnih bolesti. Rizični faktori za nastanak kardiovaskularnih bolesti se dijele na promjenjive i nepromjenjive.

Nepromjenjivi rizični faktori su genetska sklonost (obiteljsko naslijeđe) , dob i spol te na njih ne možemo utjecati. Promjenjivi rizični faktori su povišen krvni tlak (arterijska hipertenzija) , povišene masnoće u krvi (hiperlipidemije), povišen šečer u krvi ( šečerna bolest ili intolerancija glukoze) pušenje i debljina te su navedeni faktori u fokusu djelovanja . Prije započinjanja liječenja potrebno je procjeniti ukupni  kardiovaskularni rizik. U procjeni ukupnog kardiovaskularnog rizika koristimo se SCORE tablicom . SCORE  tablica kombinira promjenjive i nepromjenjive rizične faktore. Ukupni kardiovaskularni rizik se očitava iz tablice koja se dijeli po spolu, dobi, pušenju, vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka i vrijednosti ukupnog kolesterola.

 

 

Na osnovu rezultata rizik se dijeli na:

1.niski kardiovaskularni rizik – SCORE

2.umjereni kardiovaskularni rizik – SCORE 1-5 ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja manji od 5% u 10godišnjem periodu

3.visoki kardiovaskularni rizik – SCORE 5-10 ukazuje da  rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja  iznosi 5-10% u 10godišnjem periodu

4.vrlo visoki kardiovaskularni rizik – SCORE >10 ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja veći od 10% 10godišnjem periodu

Ukoliko je Vaš rizik mali ili srednji temelj terapije su nefarmakološke mjere. One uključuju promjenu dosadašnjih životnih  navika – bazirane su na primjeni adekvatne dijete i provođenju umjerene fizičke aktivnosti. Kod osoba povišenog i visokog kardiovaskularnog rizika uz  navedene mjere potrebno je i provoditi farmakološko liječenje. Danas su liječnicima na rapolaganju brojni i vrlo učinkoviti lijekovi koji se koriste za liječenje povišenog tlaka, masnoća i šečerne bolesti.  Cilj liječenja je uspostaviti adekvatnu kontrolu rizičnih  faktora , a to znači kod osoba visokog rizika postići kontrolu tlaka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZaključak. Degenerativna ozljeda meniska i dalje predstavlja izvor nelagode i boli za velik broj bolesnika. Bolesnici koji imaju jasne mehaničke simptome, poput preskakanja, zakočenja ili „zaključavanja“ koljena, mogu imati koristi od artroskopske parcijalne meniscektomije. Ipak, operativno liječenje ne jamči uvijek uspjeh, osobito ako je istodobno prisutan osteoartritis koljena. Detaljna anamneza, temeljit fizikalni pregled i odgovarajuće […]

Bolest srca shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto se tiče drugih vrsta karcinoma, šira Mendelova randomizacijska studija otkrila je umjereno povećan rizik od karcinoma glave i vrata, jednjaka i kolorektalnog karcinoma, ali ne i signal za karcinom dojke. Uzimajući sve ovo zajedno, dokaze o štetnosti, barem od blagog pijenja, prilično je teško utvrditi. Blagi učinci uočavaju se u opservacijskim studijama, ali opservacijske […]

Glavobolje

Jesu li arahnoidalne ciste i multicistična pinealna žlijezda na MR-u mozga razlog za zabrinutost kod čestih glavobolja?

PSA shutterstock_1232935264

Kada ne treba određivati PSA u serumu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePostoje situacije u kojima nije poželjno niti ispravno određivati PSA u serumu budući da možemo pouzdano očekivati da će njegova vrijednost biti povišena. PSA (Prostata Specifični Antigen) je tumorski marker za rak prostate. Taj marker ne postavlja dijagnozu niti je isključuje nego definira rizik od raka prostate ili njegova nastanka u budućnosti. Ujedno, ta je […]

Sitost shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Vrtoglavica

Zašto se vrtoglavice i osjećaj nestabilnosti nastavljaju mjesecima nakon liječenja vrtoglavice?

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Zašto krvni tlak povremeno naglo raste unatoč redovitoj terapiji za hipertenziju?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li sinusna tahikardija i nalaz EKG uređaja zabrinjavajući kod anksioznosti?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute