Normalan srčani ritam naziva se sinusni jer počinje u sinusnom čvoru u srčanoj pretklijetki, a karakterizira ga pravilnost i ujednačenost srčanog pulsa.
Normalan srčani ritam naziva se sinusni jer počinje u sinusnom čvoru u srčanoj pretklijetki, a karakterizira ga pravilnost i ujednačenost srčanog pulsa. U tom slučaju rad srca najčešće niti ne osjetimo.
Aritmijama označavamo svako odstupanje od normalnog sinusnog ritma što osjećamo kao palpitacije, odnosno lupanje, preskakanje, nabijanje srca, ubrzan, nepravilan srčani puls. Postoje različiti poremećaji srčanog ritma, a kardiolog može već na temelju bolesnikovog opisa naslutiti o čemu se radi. Poremećaji ritma mogu biti potpuno bezopasni, ali mogu i ozbiljno ugrožavati zdravlje bolesnika odnosno narušavati kvalitetu života. Obzirom da bolesnik ne može sam procijeniti da li je njegova aritmija opasna potrebno je konzultirati liječnika kardiologa.
Aritmijama nazivamo nepravilan, prespor (bradikardija) i prebrzi (tahikardija) srčani ritam.
Kako bi se postavila točna dijagnoza potrebno je najčešće učiniti određene pretrage. U prvom redu potrebno je zabilježiti poremećaj ritma elektrokardiografskim zapisom (EKG). To je jednostavna i brza metoda, međutim poremećaji ritma nisu stalno prisutni, već se često javljaju povremeno, što nameće ograničenja ove metode. Bolja metoda je holter EKG kojim se kontinuirano snima EKG kroz 24 sata. Na ovaj se način puno češće uspije zabilježiti aritmija i što je još važnije može se točno utvrditi povezanost sa subjektivnim smetnjama. Možemo jasno vidjeti točno vrijeme određenog poremećaja ritma i subjektivne smetnje koju bolesnik zabilježi u dnevniku. Često se aritmije baš smire na dan kada bolesnik nose Holter (što je naravno samo slučajnost). To je objektivni problem kod aritmija koje se rijetko javljaju. Kod ovakvih slučajeva aritmija se može zabilježiti posebnim uređajem za telemetriju kojim se može vrlo brzo u bilo koje doba dana putem običnog telefona ili mobitela poslati EKG zapis u pozivni centar.
Ostale pretrage moraju nam odgovoriti na pitanje da li postoji nekakva bolest srca koja uzrokuje aritmije. Načelno, poremećaji ritma koji su izazvani nekom drugom bolešću srca puno su opasniji i zahtijevaju liječenje koje se u prvom redu odnosi na osnovnu srčanu bolest. S druge strane, poremećaji ritma kod potpuno zdravih ljudi bez znakova druge bolesti srca (poput npr. angine pektoris ili kardiomiopatije) su relativno česti, najčešće su bezopasni, imaju odličnu prognozu i ne zahtijevaju liječenje. Ultrazvuk srca će nam razjasniti postoji li slabost srčanog mišića odnosno da li srce ima smanjenu pumpnu funkciju. Ovom metodom mogu se otkriti i srčane mane, odnosno poremećaji u strukturi srčanih zalistaka, srčanih pregrada i velikih krvnih žila. Ergometrija (uz scintigrafiju, MR srca i dr.) je druga važna dijagnostička metoda koja otkriva eventualni smanjeni protok krvi do srčanog mišića koji dovodi do aritmija. Ova bolest ima poznati simptom – anginu pektoris (bol u prsima), koja zahtjeva kateterizaciju srca i često ugradnju stenta ili premosnice. Na kraju, elektrofiziološkim ispitivanjem postavljaju se kateteri u samo srce i točno se određuje o kakvoj se aritmiji radi.
Liječenje aritmija je potrebno samo u slučaju da ugrožavaju bolesnikov život i zdravlje odnosno da značajno narušavaju kvalitetu života. Koliko god one bile neugodne srećom često ne ispunjavaju navedene uvjete za početak liječenja. U prvom redu potrebno je liječiti osnovnu bolest srca koja izaziva aritmiju. Antiaritmici su različiti lijekovi koji sprečavaju nastanak aritmije ili značajno smanjuju njenu pojavnost, ali mogu izazvati i različite nuspojave (uključujući drugu vrstu aritmije!). Ablacija je uspješna metoda liječenja velikog broja poremećaja ritma. Kateterima se uđe u srce kroz venu u preponi te se zagrijavanjem vrška katetera na određenom mjestu u srcu aritmija zauvijek eliminira. Elektrostimulatori su posebni uređaju koji se ugrađuju pod kožu i preko elektroda stimuliraju srce kada broj otkucaja padne ispod željene vrijednosti. Određeni elektrostimulatori defibrilatori mogu i prekinuti ubrzan srčani ritam.
Poremećaji ritma su relativno česti, a postavljanje dijagnoze je složeno. Mnogi poremećaji ritma su bezopasni, neki mogu narušavati zdravlje čovjeka i uspješno se liječe lijekovima, ablacijom ili elektrostimulatorom srca. Bitno je prepoznati opasne poremećaje ritma u podlozi koje je druga bolest srca. Svi ovi bolesnici trebali bi konzultirati kardiologa.
23.12.2015
