U Hrvatskoj je u porastu populacija starije dobi. Obiteljska medicina je temelj za pružanje zdravstvene zaštite starijim osobama. Tako su istraživanja provedena unutar ambulanti obiteljske medicine.
U Hrvatskoj je u porastu populacija starije dobi. Obiteljska medicina je temelj za pružanje zdravstvene zaštite starijim osobama. Tako su istraživanja provedena unutar ambulanti obiteljske medicine pokazala da je veći broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti kod starijih osoba iznad 65 godina.
U tu grupu bolesti svrstavamo inzult,nespecificiran kao krvarenje ili infarkt, zatajenje srca, te akutni infarkt srca, naravno i sve bolesti perifernih krvnih žila. Najčešće komplikacije koje nastaju kod gerijatrijskih bolesnika nakon prije navedenih bolesti jesu nepokretnost, nestabilnost, nesamostalnost i nekontrolirano mokrenje.
Uspješno planiranje zdravstvene zaštite starijih osoba zasniva se na zajedničkoj suradnji različitih nositelja zdravstvene i socijalne skrbi. Obiteljski liječnik koji skrbi o zdravlju starijih osoba,treba poznavati brojne specifičnosti organizma starijih osoba,posebnosti bolesnih stanja. Ključna je uloga obiteljskog liječnika u spriječavanju nastanka i napredovanja uzročnika cirkulacijskih bolesti npr.hipertenzije, hiperglikemije, debljine, pušenja, fizičke neaktivnosti i drugih pokazatelja negativnog zdravstvenog ponašanja.
Trend smanjenja hospitalizacija od kardiovaskularnih komplikacija govori u prilog povećanja kvalitete sekundarne prevencije, u čemu udjela imaju i određene skupine kardiovaskularnih lijekova. Značajno je porasla potrošnja ACE inhibitora,zatim blokatora kalcijevih kanala, a posebno hipolipemika i taj trend se nastavlja i dalje.
Često pacijenti posjećuju liječnika zbog socijalnih razloga, pa baš u tom djelu brige i zaštite gerijatrijske populacije trebaju se uključiti možda kao novina « Centri za pomoć i edukaciju starijih osoba «, čiji djelatnici bi bili patronažne sestre, psiholozi, socijalni radnici, koji bi educirali i provodili psihološka, zdravstvena, pravna savjetovanja, organizirali njegu i rehabilitaciju, radnu aktivnost, rekreativne vježbe i slično.
Da zaključim, na razini primarne zdravstvene zaštite treba promicati zdrav stil života,kvalitetnu prehranu, povećanje tjelesne aktivnosti te adekvatnom zdravstvenom i socijalnom politikom stvoriti uvjete da se oni realiziraju. Potrebno je rano otkrivanje bolesti da bi se smanjio broj komplikacija ateroskleroze i hipertenzije koje svojom težinom umanjuju kvalitetu života, povećavaju smrtnost, a zdravstveni sustav višestruko dodatno opterećuju.
Suradnja primarne, sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite u velikom postotku bi smanjila morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti.
23.12.2015
