Je li stetoskop zastarjelo dijagnostičko pomagalo?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Tijekom više od 100 godina tri su glavna simbola po kojima su prepoznatljivi liječnici. Kada spomenemo tri glavna simbola tada mislimo na crnu torbu, bijelu kutu i stetoskop. Sa stetoskopom susreću se studenti medicine nakon što odslušaju i polože ispite iz pretkliničkih pregleda.

Klinički pregled bolesnika bilo na odjelima ili u poliklinikama uz inspekciju, palpaciju, perkusiju uključuje i auskultaciju. Gotovo 200 godina za auskultaciju srca, pluća i trbuha služi nam stetoskop. Znači, od 19. stoljeća stetoskop se koristi za auskultaciju srca i pluća. Na srcu slušamo srčane tonove i šumove, a na plućima šum disanja. U 19. stoljeću francuski liječnik dr. Rene Laennec uveo je u kliničku praksu stetoskop cilindričnog oblika za auskultaciju prsnoga koša.

Riječ stetoskop nastala je od dvije grčke riječi; grč. stethos i skopos, što znači prsa i pregled. Četrdeset godina nakon prvog stetoskopa dr. George Cammann uveo je u kliničku praksu stetoskop kakav se i danas koristi u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Daljni razvoj tehnologije dovodi do daljnjeg usavršavanja ovog dijagnostičkog pomagala proizvodnjom elektronskog stetoskopa s mikrofonom. Gotovo 200 godina stetoskop je prva dijagnostička sprava za auskultaciju prsnoga koša.

Početkom ovoga 21. stoljeća u medicinskoj literaturi počinje objavljivanje radova o korištenju prijenosnih ehokardiografskih aparata (Circulation 2001;104:334-335). Ehokardiografija kao neinvazivna dijagnostička metoda u kardiologiji koristi se duže od 60 godina. U zadnjih desetak godina za ehokardiografski pregled koriste se manji prijenosni ultrazvučni aparati. Unazad par godina koriste se mali prijenosni džepni ehokardiografski aparati u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Veličina ovih džepnih aparata otprilike je kao veličina pametnih mobilnih telefona. Cijena ovog malog džepnog ultrazvučnog aparata otprilike je 10 do 20 puta niža od cijene klasičnog ehokardiografskog aparata. 

Džepni ehokardiografski aparat od velike je pomoći i koristi u dijagnostici bolesti srca. Prema literaturnim podacima slikovni prikaz srčanih struktura je kvalitetan, znači nije lošiji nego onaj kojeg dobijemo klasičnim aparatom. Značajno je veća dijagnostička točnost malog džepnog ehokardiografskog aparata za bolesti srca nego klasičnog stetoskopa. Džepni ehokardiografski aparat ima široku primjenu u evaluaciji anatomije, hemodinamike i patofiziologije srca uz bolesnikov krevet, bilo na bolničkom odjelu, u hitnoj službi, u jedinici intenzivne skrbi ili u poliklinici kod ambulantnih bolesnika. U nekim razvijenimzemljama studenti medicine tijekom studija već imaju edukaciju o mogućnostima i prednostima korištenja džepnog ehokardiografskog aparata.

Zbog male težine i veličine džepni ehokardiografski aparat vjerojatno će zamijeniti klasični stetoskop u džepu liječnikove bijele kute. Može li džepni ehokardiografski aparat doista zamijeniti stetoskop barem što se tiče kardiološkog pregleda? Stetoskop će se i dalje koristiti za auskultaciju pluća i trbuha. Sigurno je da je cijena džepnog ehokardiografskog aparata mnogostruko viša nego što je cijena klasičnog stetoskopa. Međutim, dugoročno gledano ipak se radi o značajnoj uštedi financijskih sredstava zdravstvenog sustava. Korištenjem džepnih ehokardiografskih aparata smanjit će se broj ehokardiografskih pregleda na standardnim i skupim aparatima.

Odgovor na postavljeno pitanje u naslovu članka bi bio potvrdan. Na kraju ako se vratimo u crnu liječničku torbu, ona će sigurno uskoro imati mjesta za mali džepni portabilni ehokardiografski aparat. U zaključku možemo naglasiti da je stetoskop što se tiče kardiologije ipak u današnje vrijeme zastarjelo dijagnostičko pomagalo. Nadamo da će u skoroj budućnosti i kod nas biti sve više džepnih ehokardiografskih aparata u liječničkim torbama i u džepovima bijelih kuta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?