Je li stetoskop zastarjelo dijagnostičko pomagalo?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Tijekom više od 100 godina tri su glavna simbola po kojima su prepoznatljivi liječnici. Kada spomenemo tri glavna simbola tada mislimo na crnu torbu, bijelu kutu i stetoskop. Sa stetoskopom susreću se studenti medicine nakon što odslušaju i polože ispite iz pretkliničkih pregleda.

Klinički pregled bolesnika bilo na odjelima ili u poliklinikama uz inspekciju, palpaciju, perkusiju uključuje i auskultaciju. Gotovo 200 godina za auskultaciju srca, pluća i trbuha služi nam stetoskop. Znači, od 19. stoljeća stetoskop se koristi za auskultaciju srca i pluća. Na srcu slušamo srčane tonove i šumove, a na plućima šum disanja. U 19. stoljeću francuski liječnik dr. Rene Laennec uveo je u kliničku praksu stetoskop cilindričnog oblika za auskultaciju prsnoga koša.

Riječ stetoskop nastala je od dvije grčke riječi; grč. stethos i skopos, što znači prsa i pregled. Četrdeset godina nakon prvog stetoskopa dr. George Cammann uveo je u kliničku praksu stetoskop kakav se i danas koristi u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Daljni razvoj tehnologije dovodi do daljnjeg usavršavanja ovog dijagnostičkog pomagala proizvodnjom elektronskog stetoskopa s mikrofonom. Gotovo 200 godina stetoskop je prva dijagnostička sprava za auskultaciju prsnoga koša.

Početkom ovoga 21. stoljeća u medicinskoj literaturi počinje objavljivanje radova o korištenju prijenosnih ehokardiografskih aparata (Circulation 2001;104:334-335). Ehokardiografija kao neinvazivna dijagnostička metoda u kardiologiji koristi se duže od 60 godina. U zadnjih desetak godina za ehokardiografski pregled koriste se manji prijenosni ultrazvučni aparati. Unazad par godina koriste se mali prijenosni džepni ehokardiografski aparati u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Veličina ovih džepnih aparata otprilike je kao veličina pametnih mobilnih telefona. Cijena ovog malog džepnog ultrazvučnog aparata otprilike je 10 do 20 puta niža od cijene klasičnog ehokardiografskog aparata. 

Džepni ehokardiografski aparat od velike je pomoći i koristi u dijagnostici bolesti srca. Prema literaturnim podacima slikovni prikaz srčanih struktura je kvalitetan, znači nije lošiji nego onaj kojeg dobijemo klasičnim aparatom. Značajno je veća dijagnostička točnost malog džepnog ehokardiografskog aparata za bolesti srca nego klasičnog stetoskopa. Džepni ehokardiografski aparat ima široku primjenu u evaluaciji anatomije, hemodinamike i patofiziologije srca uz bolesnikov krevet, bilo na bolničkom odjelu, u hitnoj službi, u jedinici intenzivne skrbi ili u poliklinici kod ambulantnih bolesnika. U nekim razvijenimzemljama studenti medicine tijekom studija već imaju edukaciju o mogućnostima i prednostima korištenja džepnog ehokardiografskog aparata.

Zbog male težine i veličine džepni ehokardiografski aparat vjerojatno će zamijeniti klasični stetoskop u džepu liječnikove bijele kute. Može li džepni ehokardiografski aparat doista zamijeniti stetoskop barem što se tiče kardiološkog pregleda? Stetoskop će se i dalje koristiti za auskultaciju pluća i trbuha. Sigurno je da je cijena džepnog ehokardiografskog aparata mnogostruko viša nego što je cijena klasičnog stetoskopa. Međutim, dugoročno gledano ipak se radi o značajnoj uštedi financijskih sredstava zdravstvenog sustava. Korištenjem džepnih ehokardiografskih aparata smanjit će se broj ehokardiografskih pregleda na standardnim i skupim aparatima.

Odgovor na postavljeno pitanje u naslovu članka bi bio potvrdan. Na kraju ako se vratimo u crnu liječničku torbu, ona će sigurno uskoro imati mjesta za mali džepni portabilni ehokardiografski aparat. U zaključku možemo naglasiti da je stetoskop što se tiče kardiologije ipak u današnje vrijeme zastarjelo dijagnostičko pomagalo. Nadamo da će u skoroj budućnosti i kod nas biti sve više džepnih ehokardiografskih aparata u liječničkim torbama i u džepovima bijelih kuta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]