Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Hipertenzija predstavlja jedan od ključnih čimbenika povišenog kardiovaskularnog rizika. Zajedno sa ostalim čimbenicima rizika (dislipidemija, dijabetes, centralna debljina, pušenje).

Hipertenzija predstavlja jedan od ključnih čimbenika povišenog kardiovaskularnog rizika. Zajedno sa ostalim čimbenicima rizika (dislipidemija, dijabetes, centralna debljina, pušenje) dovodi do ubrzanog procesa ateroskleroze i disfunkcije ciljnih organa. 

Ovisno o visini tlaka možemo klasificirati hipertenziju na blagu (RR 140-159/90-99), umjerenu (RR 160-179/100-109), tešku (> 180/110). Ovisno o etiologiji dijelimo ju na:

  • esencijalnu ili idiopatsku hipertenziju koju nalazimo u 95 % naših pacijenata te je u većini slučajeva posljedica genetski naslijeđene greške u hemostazi soli
  • sekundarnu hipertenziju (koarktakcija aorte, feokromocitom, primarni aldosteronizam, Cushingov sindrom, oralni kontraceptivi, renovaskularna hipertenzija, bolesti bubrežnog parenhima)
  • izolirana sistolička hipertenzija (česta je pojava kod starih ljudi, a kao posljedica smanjenje elastičnosti aorte zbog ateroskleroze)
  • izolirana klinička hipertenzija (hipertenzija bijelog ogrtača-osoba u bolničkim uvjetima reagira povišenjem tlaka a inače je normotoničar-jedna je od manifestacija prehipertenzije)
  • maligna hipertenzija (bez liječenja u 95 % slučajeva nastupa smrt unutar dvije godine, dijastolički tlak veći od 120, hipertenzivna encefalopatija-zbog gubitka autoregulacije dolazi do dilatacije cerebralnih arteriola čime započinje proces fibrinoidne nekroze).

Prilikom postavljanja dijagnoze hipertenzije mora se poštivati određeni dijagnostički postupak i to:

  • pravilno izmjeriti tlak (najmanje u tri navrata u dva različita razdoblja)
  • utvrditi je li tlak zaista trajno povišen
  • utvrditi postoje li oštećenja ciljnih organa
  • utvrditi je li hipertenzija esencijalna ili sekundarna
  • utvrditi jesu li uz arterijsku hipertenziju prisutni i drugi čimbenici KV rizika (pušenje, dislipidemija, šećerna bolest, hiperuricemija, dob iznad 60 godina, menopauza, pozitivna obiteljska anamneza).

Simptomi hipertenzije koje najčešće susrećemo kod pacijenata jesu glavobolja (povremena), umor, mučnine i povraćanje, anksioznost, pretjerano znojenje, dispneja, bolovi slični angini pektoris, krvarenje iz nosa, zujanje u ušima.
Standarna rutinska dijagnostička obrada uključuje RTG srca i pluća, UZV bubrega i abdomena, osnovni laboratorij s elekrolitima i lipidogramom, mikroalbuminurija, UZV srca, EKG, pregled očne pozadine. Sumnja na sekundarnu hipertenziju zahtijeva daljnju subspecijalističku obradu.

Prema smjernicima Britanskog udruženja za hipertenziju prva linija terapije kod pacijenata mlađih od 50 godina uključuje ACE inhibitore ili blokatore angiotenzijskih receptora. Kod pacijenata koji imaju više od 50 godina prvu liniju terapije predstavljaju blokatori Ca kanala ili tiazidski dijuretici.
Unatoč spoznaji o hipertenziji kao ključnom čimbeniku KV rizika te napretku u dijagnostici i liječenju ista i dalje predstavlja veliki izazov za liječnike i pacijente s obzirom na činjenicu da je veliki broj pacijenata s nedijagnosticiranom hipertenzijom te na veliki broj pacijenata koji uzimaju terapiju za istu, a imaju nezadovoljavajuće vrijednosti RR-a.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Rosacea

Rosacea: okidači, simptomi i načini smirivanja crvenila

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRosacea je kronična kožna bolest koja je vrlo česta. Karakterizira ju crvenilo sredine lica te hiperplazija vezivnog tkiva kože i lojnih žlijezda. U procesu nastanka rozacee sudjeluju upalne i vaskularne stanice, pa se u liječenju nastoji smanjiti upala i podražljivost krvnih žilica lica. Crvenilo ne mora uvijek biti tipično izraženo na sredini lica i jednako […]

Probiotik

Je li ovaj probiotik dobar za osobu koja je imala karcinom debelog crijeva?

Sindrom sagorijevanja

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Duhanski dim

Nikotin i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNikotin je sastojak duhanskog dima i jedan je od najačih biljnih otrova koji djeluje na mozak, ali i na druge organe poput kože. Duhanski dim sadrži više od 1500 sastojaka koji utječu na tijelo, pa tako i na kožu. Nikotin je odgovoran za nastanak ovisnosti o pušenju, koja se smatra teškom ovisnošću – čak težom […]

CT

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Bulozni impetigo

Impetigo

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteImpetigo je površinska bakterijska infekcija kože, najčešće uzrokovana Staphylococcus aureus i/ili Streptococcus pyogenes. Češće se javlja kod djece, osobito ljeti, u toplim i vlažnim uvjetima, a prenosi se izravnim kontaktom ili preko zaraženih predmeta. Iako obično nije opasan, vrlo je zarazan i zahtijeva pravodobno liječenje kako bi se spriječile komplikacije i širenje. Impetigo se najčešće […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?