Fizička aktivnost može smanjiti rizik pojave arterijske hipertenzije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznato je da fizička aktivnost ima brojne korisne učinke na naše zdravlje. Jedan od korisnih učinka fizičke aktivnosti je smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije.

Poznato je da fizička aktivnost ima brojne korisne učinke na naše zdravlje. Jedan od korisnih učinka fizičke aktivnosti je smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 13 prospektivnih studija pokazuju smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije u osoba koje provode rekreacijsku fizičku aktivnost jačeg ili srednjeg intenziteta. U 13 prospektivnih studija iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije bilo je uključeno 136 846 ispitanika. U ispitivanje bili su uključeni ispitanici koji nisu imali arterijsku hipertenziju na početku ispitivanja. Srednje vrijeme praćenja bilo je 9,6 godina. Arterijska hipertenzija definirana je kao sistolički krvni tlak od 140 mmHg ili više i/ili dijastolički krvni tlak od 90 mmHg ili više. Tijekom praćenja arterijska hipertenzija dijagnosticirana je u 15 607 ispitanika. Rezultati ispitivanja pokazali su da što je veći intenzitet fizičke aktivnosti to je veće smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije. Osobe koje provode rekreacijsku fizičku aktivnost jačeg intenziteta imaju najveće smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije.

U nekih osoba prevladava mišljenje da je za očuvanje zdravlja dovoljna fizička aktivnost na radnom mjestu tj. profesionalna fizička aktivnost. Međutim, takvo je mišljenje pogrešno. Rezultati studija pokazuju da nema značajne povezanosti između profesionalne fizičke aktivnosti i smanjenja rizika nastanka arterijske hipertenzije. Razlog tome je što profesionalne tjelesne aktivnosti uključuju dizanje teških predmeta, duže stajanje i ponavljanje poslova tijekom radnog dana. Rekreacijske fizičke aktivnosti karakterizirane su dinamičkim kontrakcijama većih mišićnih skupina s povećanjem metabolizma cijelog tijela i povećanjem minutnog volumena srca sa sposobnošću prilagodbe tijekom odmaranja.

Zbog toga je vrlo važno u preporukama za promociju fizičke aktivnosti naglasiti razliku između profesionalne i rekreacijske fizičke aktivnosti.

Rekreacijska fizička aktivnost srednjeg i jačeg intenziteta povezana je s manjim rizikom pojave arterijske hipertenzije. Smanjenje rizika nije ustanovljeno u skupini ispitanika koji su provodili redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost niskog intenziteta.

Međutim, postavlja se pitanje kako rekreacijska fizička aktivnost može smanjiti rizik pojave arterijske hipertenzije. U moguća objašnjenja ovog pozitivnog učinka rekreacijske fizičke aktivnosti spada smanjenje tjelesne težine, utjecaj na ukupnu perifernu vaskularnu rezistenciju i utjecaj na inzulinsku osjetljivost. Također je poznato da osobe koje provode redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost imaju općenito zdraviji način života što može još dodatno imati protektivnu ulogu što se tiče arterijske hipertenzije.

U zaključku možemo naglasiti da redovita rekreacijska fizička aktivnost jačeg ili srednjeg intenziteta značajno smanjuje rizik pojave arterijske hipertenzije. Redovita rekreacijska fizička aktivnost poboljšava kvalitetu života. Profesionalna fizička aktivnost na radnom mjestu nije dostatna za očuvanje zdravlja i ona ne smanjuje rizik pojave arterijske hipertenzije. Profesionalna fizička aktivnost ne može biti zamjena za redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mikrobiom shutterstock_2758435485

Prehrana i mikrobiom: kako ono što jedemo oblikuje naše zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih nekoliko godina sve se više govori o crijevnom mikrobiomu, odnosno zajednici milijardi mikroorganizama koji žive u našim crijevima. Iako su oku nevidljivi, njihov utjecaj na zdravlje iznimno je velik – od probave i imuniteta do razine energije i općeg osjećaja dobrobiti. Jedan od najvažnijih čimbenika koji oblikuje mikrobiom upravo je prehrana. Crijevni mikrobiom […]

Urološka bolest shutterstock_2746042695

Kada i zašto je potreban urološki pregled?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNerijetko se u urološkim ordinacijama susreću pacijenti koji tamo ne spadaju i čije smetnje i simptomi zapravo nisu posljedica urološke bolesti. Cilj ovog teksta je pomoći čitatelju u fokusiranju pažnje na simptome mokraćnog i genitalnog sustava koji vjerojatno predstavljaju urološku bolest. Pored toga, potrebno je razlikovati urološke simptome bolesti od tegoba i smetnji koje ne […]

Operacija

Može li se varikokela poboljšati bez operacije i utječu li životne navike na njezin tijek?

Puknuće tetive shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Tlak

Treba li prilagoditi terapiju za tlak ako su vrijednosti često niske uz otežano disanje?

Camellia sinensis shutterstock_2659822239

Matcha: Sve što trebate znati o zelenom prahu koji je osvojio svijet

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAko ste u posljednjih godinu dana ušli u bilo koji moderniji kafić, vjerojatno ste primijetili izrazito zeleni napitak koji izgleda kao da je ispao iz futurističkog filma. Matcha je postala apsolutni vladar društvenih mreža, wellness blogova i jelovnika zdrave prehrane. No, je li to samo estetski privlačan trend ili se iza te intenzivne zelene boje […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija

Treba li mijenjati terapiju za tlak ako i dalje postoje lupanje srca i osjećaj vrućine u glavi?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što može uzrokovati iznenadno lupanje srca i trzanje mišića u prsima te kada je potrebno napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute