Fizička aktivnost može smanjiti rizik pojave arterijske hipertenzije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznato je da fizička aktivnost ima brojne korisne učinke na naše zdravlje. Jedan od korisnih učinka fizičke aktivnosti je smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije.

Poznato je da fizička aktivnost ima brojne korisne učinke na naše zdravlje. Jedan od korisnih učinka fizičke aktivnosti je smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 13 prospektivnih studija pokazuju smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije u osoba koje provode rekreacijsku fizičku aktivnost jačeg ili srednjeg intenziteta. U 13 prospektivnih studija iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije bilo je uključeno 136 846 ispitanika. U ispitivanje bili su uključeni ispitanici koji nisu imali arterijsku hipertenziju na početku ispitivanja. Srednje vrijeme praćenja bilo je 9,6 godina. Arterijska hipertenzija definirana je kao sistolički krvni tlak od 140 mmHg ili više i/ili dijastolički krvni tlak od 90 mmHg ili više. Tijekom praćenja arterijska hipertenzija dijagnosticirana je u 15 607 ispitanika. Rezultati ispitivanja pokazali su da što je veći intenzitet fizičke aktivnosti to je veće smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije. Osobe koje provode rekreacijsku fizičku aktivnost jačeg intenziteta imaju najveće smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije.

U nekih osoba prevladava mišljenje da je za očuvanje zdravlja dovoljna fizička aktivnost na radnom mjestu tj. profesionalna fizička aktivnost. Međutim, takvo je mišljenje pogrešno. Rezultati studija pokazuju da nema značajne povezanosti između profesionalne fizičke aktivnosti i smanjenja rizika nastanka arterijske hipertenzije. Razlog tome je što profesionalne tjelesne aktivnosti uključuju dizanje teških predmeta, duže stajanje i ponavljanje poslova tijekom radnog dana. Rekreacijske fizičke aktivnosti karakterizirane su dinamičkim kontrakcijama većih mišićnih skupina s povećanjem metabolizma cijelog tijela i povećanjem minutnog volumena srca sa sposobnošću prilagodbe tijekom odmaranja.

Zbog toga je vrlo važno u preporukama za promociju fizičke aktivnosti naglasiti razliku između profesionalne i rekreacijske fizičke aktivnosti.

Rekreacijska fizička aktivnost srednjeg i jačeg intenziteta povezana je s manjim rizikom pojave arterijske hipertenzije. Smanjenje rizika nije ustanovljeno u skupini ispitanika koji su provodili redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost niskog intenziteta.

Međutim, postavlja se pitanje kako rekreacijska fizička aktivnost može smanjiti rizik pojave arterijske hipertenzije. U moguća objašnjenja ovog pozitivnog učinka rekreacijske fizičke aktivnosti spada smanjenje tjelesne težine, utjecaj na ukupnu perifernu vaskularnu rezistenciju i utjecaj na inzulinsku osjetljivost. Također je poznato da osobe koje provode redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost imaju općenito zdraviji način života što može još dodatno imati protektivnu ulogu što se tiče arterijske hipertenzije.

U zaključku možemo naglasiti da redovita rekreacijska fizička aktivnost jačeg ili srednjeg intenziteta značajno smanjuje rizik pojave arterijske hipertenzije. Redovita rekreacijska fizička aktivnost poboljšava kvalitetu života. Profesionalna fizička aktivnost na radnom mjestu nije dostatna za očuvanje zdravlja i ona ne smanjuje rizik pojave arterijske hipertenzije. Profesionalna fizička aktivnost ne može biti zamjena za redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Benigno uvećana prostata shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Lak shutterstock_2364785049

Promjene na noktima tijekom zime

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZima je godišnje doba s niskim temperaturama koje djeluju na nokte i uzrokuju različite promjene. Iako nokti tijekom zime donekle sporije rastu, podložniji su oštećenjima koja mogu biti više ili manje uočljiva. Na različite načine hladno doba godine proživljavaju nokti na rukama i nogama. Nokti na rukama izloženi su jačoj dehidraciji jer je i koža […]

Jetra

Je li hipovaskularna lezija jetre od 4 mm u starijoj dobi zabrinjavajuća i kako je pravilno pratiti?

Kortikosteroidna terapija shutterstock_1504727846

Kad kosa nestaje bez upozorenja: priča o alopeciji areati

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlopecia areata je oblik ispadanja kose u kojem se na vlasištu primjećuju okrugli areali bez kose. Ona predstavlja autoimuni odgovor tijela na vlastite folikule dlake, pa time kosa na tim dijelovima posljedično ispada. Vrlo često se opazi sasvim slučajno prilikom češljanja ili je primijeti netko od ukućana ili frizer, jer mjesta na kojima je kosa […]

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Vitamin D

Trebam li uzimati dodatke vitamina D ako je razina na donjoj granici normale?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]