Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija danas je značajan javnozdravstveni problem i jedna od najvažnijih čimbenika rizika koronarne bolesti srca.
Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija danas je značajan javnozdravstveni problem i jedna od najvažnijih čimbenika rizika koronarne bolesti srca, moždane kapi, srčanog i bubrežnog zatajenja. Prema nedavnim istraživanjima u Hrvatskoj 37,5% populacije ima povišeni krvni tlak. Povišenje arterijskog tlaka rezultat je različitih čimbenika i njihova međudjelovanja. Hipertenzija je u vise od 90% nepoznata uzroka, tzv. esencijalna, a u manje od 10% sekundarna, dakle s poznatim uzrokom. Poznati su, međutim, čimbenici rizika za nastanak hipertenzije (debljina, unos soli, alkohol, neaktivnost, stres, pušenje, visoki kolesterol, šećerna bolest, rasa, naslijede, dob, muški spol). Unatoč ozbiljnim komplikacijama koje nosi, kod ove bolesti ne moraju biti prisutni nikakvi simptomi, osim povremenih zatiljnih glavobolja.
Promjene životnog stila su prva preporuka u svih oblika povišenog arterijskog tlaka. Tako se kod bolesnika s povišenim krvnim tlakom savjetuje smanjenje unosa soli, uvođenje tjelovježbe, smanjenje unosa alkohola, gubitak tjelesne mase te prehrana po tzv. DASH programu (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension). Navedena dijeta, koja se u originalnom istraživanju sastojala od prehrane bogate voćem i povrćem (više od 10 dnevnih obroka), puno mlijeka, malo masti, smanjenju crvenog mesa i šećera, dovodi do značajnog smanjenja vrijednosti arterijskog tlaka već za 2 tjedna nakon uvođenja dijete. Takva dijeta zapravo je vrlo bogata kalijem, magnezijem, kalcijem, proteinima i vlaknima. Općenito, dokazano je kako prehrambene navike imaju značajan utjecaj na vrijednosti arterijskog tlaka, a osobito povoljan utjecaj imaju vegetarijanske dijete koje sadrže više dijetalnih vlakana, višestruko nezasićenih masnih kiselina, kalija, magnezija, uz manji sadržaj soli, ukupnih i zasićenih masnoća, i kolesterola.
Već je duže vrijeme poznata povezanost između količine soli u prehrani i arterijskog tlaka. Čitav niz istraživanja dokazao je izravnu povezanost između konzumacije soli i vrijednosti arterijskog tlaka. Naime, tijekom evolucije čovjekovi su preci konzumirali 75% unesene soli potječe od pripremljene hrane, zdravstveni autoriteti pozivaju proizvođače hrane da smanje količinu soli za 50% u sljedećih 10 godina, te da na svoje proizvode stave uz ostale podatke i deklaraciju o količini kuhinjske soli u proizvodu. S tim ciljem u Hrvatskoj je započela nacionalna kampanja o smanjenju konzumacije kuhinjske soli. Natrij u prehrani nije prisutan samo kao natrij-klorid (kuhinjska sol), već je vezan i u drugim solima, primjerice natrij-hidrogenkarbonatu, natrij-citratu, natrij-glutamatu (različiti dodaci hrani), a svi ti oblici pridonose ukupnoj koncentraciji natrija u prehrani. nedavne studije pokazale su da unos natrija ne utječe na krvni tlak u svih osoba, već ovisi o tome da li je osoba “osjetljiva na sol”. Istraživanja su pokazale kako smanjenje unosa kuhinjske soli smanjuje arterijski tlak i u ljudi koji nemaju povišen krvni tlak, te se kod njih savjetuje uzimanje do 6 g kuhinjske soli dnevno.
Gubitak tjelesne težine je također važna mjera u snižavanju arterijskog tlaka. Smanjenje tjelesne težine za 5 kg dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i sprječava razvoj arterijske hipertenzije. Smanjenje tjelesne težine za oko 9 kg dovodi do snižavanja sistoličkog tlaka za oko 5 do 20 mmHg. U Hrvatskoj 60,6% osoba ima povećanu tjelesnu masu Redovitost provođenja tjelesne aktivnosti je ključni čimbenik u mršavljenju i održavanju postignutog.
Povišeni unos kalija iz voća i povrća može imati važnu ulogu u prevenciji hipertenzije. Povišeni unos kalija dovodi do pada vrijednosti sistoličkog tlaka za 2.42 mm Hg i dijastoličkog za 1.57 mm Hg.
Iako postoje sumnje kako vitamin C, omega-3 masne kiseline i magnezij smanjuju arterijski tlak, njihova upotreba u liječenju povišenog arterijskog tlaka nije jasno dokazana. Unos ribe može utjecati na sniženje masnoća u krvi i na sniženje povišenog krvnog tlaka. Sastojci koji su odgovorni za ove povoljne učinke su omega-3 masne kiseline. Utjecaj vitamina C može se djelom pripisati povoljnim utjecajima voća i povrća na smanjenje arterijskog tlaka. Ima navoda da pojačan unos žitarica s visokim udjelom vlakana djeluje povoljno na krvožilni sustav i smanjuje razinu šećera i masnoća u krvi.
One osobe koje konzumiraju alkohol trebale bi ograničiti unos na ≤2 alkoholna pića
na dan (muškarci) ili ≤1 alkoholnih pića (žene). Jedno alkoholno piće odgovara 500-600 ml piva, 200-250 ml vina ili 0,3 ml žestokog pića. Umjeren unos alkohola je povezan sa sniženjem arterijskog tlaka.
Zaključno, bolesnici koji imaju povišen krvni tlak, neovisno o tome uzimaju li lijekove ili ne moraju promijeniti životni stil. Primjerice, jedno istraživanje koje je ispitivalo utjecaj životnog stila na vrijednosti arterijskog tlaka pokazano je kkao smanjenje soli u prehrani, povećana tjelesna aktivnost, umjerenost u konzumaciji alkohola i smanjenje tjelesne mase značajno utječu na smanjenje arterijskog tlaka, dakle dokazan je povoljan utjecaj kombinacije svih do sada preporučenih promjena životnih navika na smanjenje arterijskog tlaka.
Dakle, od nefarmakoloških mjera u liječenju krvnog tlaka savjetuje se smanjene tjelesne težine uz tjelesnu aktivnost, smanjenje soli u prehrani (osobito suhomesnatih proizvoda, aditiva u hrani i slično), povećano uzimanje kalija, ograničenje unosa alkohola kod onih koji piju, prestanak pušenja i podržavanje zdrave prehrane (DASH obrazac dijete s barem 2-3 serviranja mliječnih proizvoda sa sniženim udjelom masti i 8-10 serviranja voća i povrća).
23.12.2015
