Otprilike 20% bolesnika s akutnom ili kroničnom boli u prsima, sa ili bez ishemije miokarda ima uredan nalaz koronarografije…
Otprilike 20% bolesnika s akutnom ili kroničnom boli u prsima, sa ili bez ishemije miokarda ima uredan nalaz koronarografije. Postavlja se pitanje koji su mehanizmi odgovorni za bol u prsima u bolesnika s urednim koronarnim arterijama. Jedan od uzroka boli u prsima uz uredne koronarne arterije je oštećenje mikrocirkulacije miokarda tj. srčanog mišića. Oštećenje mikrocirkulacije srčanog mišića može biti anatomske ili funkcijske naravi. Bol u prsima mogu uzrokovati i metabolička oštećenja srčanog mišića. Bol u prsima uz normalne koronarne arterije može biti povezana s poremećajem percepcije boli poglavito što se tiče praga boli. Među bolesnicima općenito postoje velike razlike u doživljavanju boli pa tako i boli u prsima. Možemo kazati da je bol individualni osjećaj i da svaki bolesnik na svoj način doživljava bol, bez obzira na uzrok boli. Bol u prsima može biti uzrokovana bolestima srca i krvnih žila, a također i patološkim promjenama probavnog sustava, respiratornog sustava ili lokomotornog sustava. Neki bolesnici imaju niski prag boli i nisku toleranciju na bol i oni češće osjećaju bol u prsima što značajno utječe na njihovu kvalitetu života. Aterosklerotske promjene na koronarnim arterijama vidljive su u poodmakloj fazi koronarne bolesti srca. Manje promjene na stijenci koronarnih arterija ponekad se ne mogu ustanoviti koronarografski, a radi se o tzv. nevidljivom ateromu koronarne arterije.
U takvim slučajevima bolesnik obično ima bol u prsima uz nesignifikatne tj. neznačajne aterosklerotske promjene na koronarnim arterijama. Više od 45 godina u medicini je poznat sindrom X, ili mikrovaskularna angina, kao naziv za anginu pektoris uz normalne tj. uredne koronarne arterije. Bolesnici s ovim sindromom imaju tipičnu bol u prsima uz pozitivan tj. patološki nalaz ergometrije i uredan nalaz koronarografije tj. koronarne arterije su uredne. Koronarografijom se može ustanoviti sporiji protok kroz koronarne arterije što je uzrokovano promjenama na malim koronarnim arterijama. Kod ovih bolesnika klasičnim dijagnostičkim metodama nisu ustanovljene aterosklerotske promjene koronarnih arterija. Za bol u prsima u ovih bolesnika odgovoran je spazam tj. vazokonstrikcija malih koronarnih arterija. Funkcijske i anatomske promjene mikrocirkulacije srčanog mišića također uzrokuju prolaznu vazokonstrikciju tj. spazam malih krvnih žila uzrokujući ishemiju miokarda i osjećaj boli u prsima. Ishemija miokarda u ovih bolesnika je prolaznog karaktera i ona se može utvrditi perfuzijskom scintigrafijom miokarda, magnetnom rezonancijom ili kontrastnom miokardnom ehokardiografijom. Važno je napomenuti da u bolesnika sa sindromom X klasična koronarografija pokazuje uredan nalaz tj. koronarne arterije su normalne bez signifikatnih aterosklerotskih promjena.
U zaključku možemo naglasiti da otprilike 20% bolesnika s akutnom ili kroničnom boli u prsima ima uredan nalaz koronarografije tj. ima uredne koronarne arterije.
19.9.2019
