Profilaktička obostrana mastektomija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Zanimanje za pojedine dijagnostičke ili terapijske postupke naročito poraste kada o tome progovore osobe iz javnog života, koje su inače, iz raznih razloga zanimljive medijima, osobe o kojima često čitamo u periodičnim tiskovinama.

Podijeljena mišljenja izazvala je glumica Angelina Jolie, kada je obznanila kako se u svibnju 2013. podvrgnula obostranoj profilaktičkoj mastektomiji, obostranom odstranjenju zdravih dojki i ugradnji implantata. Žene koje nemaju opterećenu anamnezu po pitanju raka dojke mahom su izražavale zgražanje, one druge divljenje, zbog hrabrosti. I zgražanje.

Je li profilaktička obostrana mastektomija opravdana i kada? Je li tim postupkom u potpunosti uklonjen rizik od raka dojke? Ima li ovaj zahvat komplikacija?

Evo što struka kaže o ovome:

Profilaktička obostrana mastektomija može smanjiti (ne ukloniti) rizik od raka dojke za 90-95% u žena: s jakom obiteljskom anamnezom raka dojke i/ili jajnika

Jako opterećena obiteljska anamneza raka dojke znači:

  1. pojavu raka dojke u majke, sestre i/ili kćeri prije 50-te godine života ili pojavu raka dojke ili jajnika u više članova obitelji,
  2. dijagnosticiran lobularni karcinom in situ uz pozitivnu obiteljsku anamnezu raka dojke i
  3. provedeno zračenje pluća zbog nekog drugog malignoma (npr. Hodgkinova limfoma):
  • s mutacijama gena BRCA1 i BRCA2, ili
  • s mutacijama nekih drugih gena povezanih s rakom dojke, kao što su TP53 i PTEN.

U žene u koje je dijagnosticiran rak jedne dojke može od koristi biti profilaktičko odstranjenje i druge dojke. U žena koje nisu pod visokim rizikom od pojave raka dojke (nisu ni u jednoj od gore navedenih skupina) profilaktička obostrana mastektomija neće imati predmnijevani učinak.

Koje su moguće komplikacije ovog zahvata?

  • Pojava raka u ostatkom tkivu dojke. Naime, obostranom profilaktičkom mastektomijom ponekad ipak nije odstranjeno svo tkivo dojke, koje je najčešće smješteno u torakalnom zidu, na kirurški nepristupačnom mjestu, a čije se stanice također mogu maligno mijenjati.
  • Psihičke promjene koje mogu imati utjecaj na samopoštovanje i samosvijest žene. Žena koja je pred odlukom o profilaktičkoj obostranoj mastektomiji treba biti upućena i na još neke momente o kojima, naravno, razmišlja, ali ipak se sve do iza operacije to čini daleko: doživljaj vlastitog tijela, seksualnost, materinstvo, itd. Zbog ovoga je ponekad potreban i razgovor s psihologom.
  • Uobičajene i moguće komplikacije koje mogu pratiti bilo koji kirurški zahvat mogu pratiti i ovu operaciju, kao što su infekcija, limfedem, potreba za reoperacijom; mogu se javiti i komplikacije povezane s implantatima (položaj, veličina, reakcija organizma na strano tijelo-odbacivanje) i drugo.

Odluka za ili protiv ovog zahvata nikako nije jednostavna. Jednom učinjena obostrana profilaktička mastektomija je konačno stanje, iza toga nije moguć povratak na staro. Zato prije konačne odluke o ovom radikalnom zahvatu treba uzeti u obzir sve navedeno, kao i druge mogućnosti prevencije, kao što su kontrole u kraćim razmacima nego se uobičajeno preporučaju (ultrazvučni pegledi, mamografija i magnetska rezonanca), te medikamentozna, kemoprofilaksa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bubreg

Ciste na bubrezima – koliko su opasne?

Bakterijska infekcija

Kad nam prisjednu jaja – salmonela i salmoneloza

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je salmonela? Salmonela, poznata i kao salmoneloza, je bakterijska infekcija koja uzrokuje proljev i bolove u trbuhu. Ova bakterija živi u probavnom sustavu životinja i ljudi, a najčešći oblik zaraze je putem kontaminirane hrane. To je jedan od najčešćih oblika bakterijskog trovanja hranom u svijetu. Simptomi salmonele Simptomi se mogu javiti nekoliko sati do […]

Jogurt

Zašto je mudro dodati žličicu meda u probiotički jogurt?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Dok će jedni reći da je med samo izvor jednostavnih šećera, ništa bolji od konzumnog bijelog šećera, drugi se kunu u njegova ljekovita svojstva. Kako to obično biva, istina je negdje između. U osnovi, med je mješavina fruktoze i glukoze u količini od oko 80% dok ostatak sastava čini voda i mala količina proteina, aminokiselina, […]

Bolest

Upalne bolesti crijeva

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Upalna bolest crijeva (UBC) je kronična, neizliječiva, imunološki posredovana upalna bolest probavne cijevi. Oboljeli od UBC se, vrlo često, moraju nositi sa dugotrajnom i kompliciranom bolešću koja izrazito degradira kvalitetu života, s pervazivnim simptomima koji ometaju rad, društvene odnose i životne aktivnosti. Razlikujemo dva osnovna oblika bolesti: ulcerozni kolitis (UC) i Crohnova bolest (CB). Dok […]

Bubreg

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Leukociti

Urinokultura – je li nalaz uredan?

Iz iste kategorije

Ginekologija

Uloga posteljice u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Placenta ili posteljica je organ koji nastaje u trudnoći i tijekom trudnoće vrši vrlo važnu ulogu. Normalan razvoj posteljice je preduvjet normalnog razvoja trudnoće u našoj vrsti Homo sapiens (umni čovjek). U prilog tome govori podatak da oko 65 % zametaka propada u razdoblju kada nije moguće otkriti trudnoću. Kako u ranom razdoblju trudnoće, tako […]

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Tableta za dan poslije – kolike su šanse za trudnoću?

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Ureaplasma i trudnoća

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]