Histeroskopija (1. dio)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dijagnostička histeroskopija se izvodi kod upornih krvarenja iz maternice nepoznatog uzroka, u obradi neplodnosti, kod prisustva stranog tijela u materištu. Histeroskopija je vrlo korisna metoda lociranja i odstranjivanja unutarmeterničnog uloška (spirale) koji je ukopan u sluznicu ili je puknuo končić kojim se uložak izvlači. Ta metoda služi za prikaz polipa i mioma, te za detekciju raka endometrija. Histeroskopski je moguće ne samo otkriti rak endometrija nego i procijeniti njegovu lokalizaciju i proširenost. Može se odmah učiniti biopsija endometrija, tj. uzeti uzorke za patohistološku analizu.

To je endoskopska metoda kojom se u šupljinu maternice uvodi instrumet histeroskop. Histeroskop je šuplji instument u čijem je sastavu teleskop na koji se priključi kamera, tako da se cijeli tijek zahvata prati na ekranu. Šupljina maternice je virtualan prostor. Kako bi se jasno prikazao endometrij (sluznica maternice), šupljina maternice se mora rastegnuti i osvijetliti. Histeroskop osim teleskopa ima i metalnu košuljicu promjera od 6 do 8 mm kroz čiji vrh se u materište upumpava tekućina (niskoviskozna bistra otopina).

Otopina se u materište unosi kroz kanal u košuljici koji je spojen silikonskim crijevom s posebno oblikovanom rotacijskom pumpom.Ta pumpa regulira količinu tekućine koja ulazi u maternicu, tlak pod kojim se tekućina upumpava i regulira brzinu unošenja. Histeroskop ima u košuljici dva kana jadan za unošenje tekućine u materište, a drugi za pražnjenje tekućine. Na taj način se vidno polje stalno ispire od krvi i omogućava se dobra vidljivost u operacijskom polju. U košuljici je i radni kanal kroz koji se mogu uvesti u materište specijalno dizajnirane škarice ili hvataljka, ili se može uvesti histeroskop koji na vrhu može imati električnu omčicu, pomičnu elektrodu u obliku igle ili valjka. Histeroskopski pregled se obavlja uvijek u prvoj fazi ciklusa.Sluznica maternice je tanka i omogućava nam dobru vizualizaciju šupljine maternice. Razlikujemo operativnu hosteroskopijudijagnostičku histeroskopiju.

Dijagnostička histeroskopija je danas ambulantni zahvat za koji nije potrebna anestezija, traje 15 do 20 minuta i pacijentica poslije zahvata odlazi kući. Kroz rodnicu i kanal vrata maternice u šupljinu maternice se uvodi takozvani histeroskop po Bettochiju koji je malih dimanzija promjera od 3,8 mm do 5 mm. Kod ove metode nema potrebe za mehaničkim širenjem vrata maternice što zbog instrumenata malih dimenzije i same činjenice da je u prvoj fazi ciklusa kanal vata maternice dovoljno otvoren. Ukoliko se pokaže potreba za proširivanjem kanala vrata maternice u tu svrhu se koristi mlaz tekućine koja i zlazi iz vrha instrumenta. Samim tim činjenicama postupak ne izaziva bol i nije potrebna anestezija. Prisutna je samo mala nelagoda. Kamerom se pregleda kanal vrata maternice. Kada se uđe u šupljinu matrenice prikažu se oba ušća jajovoda, dno maternice, prednje i stražnja stijenka kao i postranične stijenke maternice. Ako su u pitanju manje abnormalnosti one se u tom aktu mogu i riješiti te se dobiveni materijal šalje na ptohistološku analizu.Tako je ta metoda ne samo dijagnotisčka već i terapijska. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ima li potrebe za kontracepcijom?

Ginekologija

Placenta praevia – dijagnostika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Osnovni simptom nisko nasjele posteljice je krvarenje, najčešće u drugoj polovici trudnoće. No, svako krvarenje potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja trudnoće ne znači da je u pitanju nisko nasjela posteljica, ona samo sudjeluje u 20 % slučajeva. Najčešće je krvarenje nepoznatog uzroka (u 45% slučajeva), potom aburpcija (odljuštenje) posteljice u 30 % slučajeva. Ostali […]

Ginekologija

Placenta praevia

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je placenta praevia? Kada se placentacija i razvoj posteljice smjesti na donjem djelu maternice (donji uterini segment) te se tako posteljica nalazi između vrata maternice i ploda. Tako da zapravo blokira ili možemo reći sprječava rađanje djeteta. Takvo smještena posteljica može potpuno ili djelomično prekrivati donji uterini segment. Razlikujemo četiri stupnja: Pojavnost nasjele posteljice […]

Ginekologija

Uloga posteljice u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Placenta ili posteljica je organ koji nastaje u trudnoći i tijekom trudnoće vrši vrlo važnu ulogu. Normalan razvoj posteljice je preduvjet normalnog razvoja trudnoće u našoj vrsti Homo sapiens (umni čovjek). U prilog tome govori podatak da oko 65 % zametaka propada u razdoblju kada nije moguće otkriti trudnoću. Kako u ranom razdoblju trudnoće, tako […]

Ginekologija

Je li potrebna operacija jajnika i maternice?

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]