Vratobolja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bol u vratu je čest simptom za različita stanja i bolesti. Vratni mišići mogu biti napeti zbog lošeg držanja, bilo da je glava u nepravilnom položaju tijekom rada na računalu ili zbog dugotrajnog sjedenja za radnim stolom.

Što je vratobolja i kod koga se javlja?

Degenerativne promjene u koštano-mišićnim strukturama vrata nastale prilikom starenja također su čest uzrok boli u vratu. Bol u vratu može biti simptom i ozbiljnijih zdravstvenih problema, ali je to poprilično rijetko. Rizični čimbenici za nastanak vratobolje su: degenerativne promjene u koštano-mišićnim strukturama vrata nastale starenjem ili dugotrajnim nepravilnim držanjem vrata, ozljede u kontaktnim sportovima, prometne nesreće, pad pri jahanju i slično. Bol u vratu je obično tupa po karakteru, te se može pogoršati s pokretima u vratu, a posebice s okretanjem glave. Ostali simptomi povezani s nekim oblicima bolova u vratu su: trnci, teško gutanje, vrtoglavica te šum u uhu.

Bol u vratu može biti povezan i s glavoboljom, bolovima u licu, ramenu i trncima u ruci. Općenito vratobolju možemo podijeliti u tri velike grupe: cervikalni sindrom – lokalizirana bol vrata, cervikocefalni sindrom – bol u vratu sa širenjem u glavu, te cervikobrahijalni sindrom – bol u vratu sa širenjem u ruku. Znanstvena studija iz 2010. godine je ispitivala učestalost glavobolje u svjetskoj populaciji.

Rezultati studije ukazuju da je ukupna učestalost boli u vratu u svjetskoj populaciji  4.9%, s tim da se javlja kod 5.8% žena i 4.0% muškaraca, najčešće oko 45 godine života. Prema raspodjeli u Svijetu, najučestalija je u Sjevernoj Americi s 6.5%, zatim u zapadnoj Europi s 6.3%, a potom u južnoj Aziji s 3.3% učestalosti u populaciji. Što se tiče gubitka radnih dana zbog trajanja bolovanja ili dana invalidnosti za vratobolju u svjetskoj populaciji  je porast ovog parametra s 23.9 milijuna dana (1990g.) na 33.6 milijuna dana (2010g.), odnosno čak 17%. Iz ovoga možemo zaključiti da se radi o bolesti modernog i razvijenog svijeta te da će njena učestalost u budućnosti i dalje rasti.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Bol u vratu može biti posljedica raznih uzroka, uključujući:

  • vratni mišići. Pretjerano istezanje vratnih mišića, što se događa prilikom dugotrajne vožnje automobilom. 
  • degenerativne promjene zglobova. Baš kao i kod svih ostalih zglobova u tijelu, zglobovi u vratnoj kralježnici se „troše“ s godinama, te može doći do osteoartritisa ovih zglobova. 
  • kompresija živca. Hernija diskova ili promjene na kostima kralježaka u vratu mogu dovesti do smanjenja prostora između dva kralješka i na taj način pritisnuti živce koji se odvajaju iz leđne moždine u području vrata.
  • povrede. Prometne nesreće s posljedicom trajnih ozljeda koje nastaju prilikom trzaja glave unatrag, a zatim prema naprijed s istezanjem mekih tkiva vrata izvan svojih normalnih granica.
  • • bolesti. Bol u vratu može ponekad biti uzrokovana upalnim reumatskim bolestima, kao što je to reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis ili psorjatični artritis. Ali i nekih drugih bolesti kao: meningitis (upala moždanih ovojnica), karcinom, urički artritis i druge. 
  • Čest uzrok boli vrat je pretjerano naprezanje mišića. Obično su za to odgovorne svakodnevne aktivnosti poput: loše držanje prilikom gledanja TV-a ili čitanja, postavljanje računalnog monitora previsoko ili prenisko, spavanje u neugodnom položaju te okretanje i nezgodno gibanje vrata prilikom vježbanja. Nesreće ili padovi mogu izazvati teške ozljede vrata, kao što su frakture kralješaka, trzajne ozljede, ozljede krvnih žila, pa čak i paralizu.

Ostali uzroci uključuju:

  • medicinska stanja i bolesti, kao fibromialgija i polimijalgija reumatika
  • artritis u području vratne kralježnice
  • frakture kralježnice kod osteoporoze
  • suženje spinalnog kanala
  • infekcije u području vratne kralježnice

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako dalje liječiti koljeno s hondromalacijom i cistom uz stražnji križni ligament?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što može uzrokovati bol i otok iza koljena uz ovakav RTG nalaz?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]