Sustavni eritemski lupus – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Cilj liječenja je olakšati simptome bolesti, zaštiti organe od upale i smanjiti autoimunu aktivnost u tijelu. Bolesnici s blagim simptomima ne trebaju konstantno uzimati lijekove već samo povremeno i to protuupalne lijekove.

Liječenje


Cilj liječenja je olakšati simptome bolesti, zaštiti organe od upale i smanjiti autoimunu aktivnost u tijelu. Bolesnici s blagim simptomima ne trebaju konstantno uzimati lijekove već samo povremeno i to protuupalne lijekove. Dok bolesnici s ozbiljnim simptomima koji uključuju oštećenja unutarnjih organa mogu zahtijevati visoke doze kortikosteroida u kombinaciji s drugim lijekovima koji potiskuju imunološki sustav.

Bolesnici sa SLE-om učestalo imaju simptom kroničnog umora stoga im je potrebno više odmora tijekom razdoblja aktivnosti bolesti. Osim toga se preporuča i umjerena tjelovježba za održavanje tonusa mišića i raspona pokreta u zglobovima.

Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) su od pomoći u smanjenju upale i boli u mišićima, zglobovima i drugim tkivima. Od NSAR-ova se najčešće koriste ibuprofen i  naproksen. Budući da odgovor bolesnika na NSAR varira, potrebno je isprobati različite NSAR-ove te pronaći najučinkovitiji lijek s najmanje nuspojava za svakog bolesnika. Ovi lijekovi se uzimaju s hranom da se smanje moguće nuspojave.

Kortikosteroidi su moćniji lijekovi od NSAR-a za smanjenje upale kada je bolest aktivna. Kortikosteroidi su posebno korisni kada su zahvaćeni unutarnji organi, ali mogu imati ozbiljne nuspojave kada se daju u velikim dozama tijekom duljeg razdoblja. Nuspojave kortikosteroida uključuju debljanje, osteoporozu, atrofiju (stanjivanje) kože, infekcije, dijabetes, otečenost lica i kataraktu.

Hidroksiklorokin je lijek za malariju, no u SLE-u je posebno učinkovit kod bolesnika s umorom, kožnim simptomima i bolestima zglobova. Dosljedno uzimanje ovog lijeka može spriječiti egzacerbaciju (pogoršanje simptoma) bolesti. Nuspojave su rijetke, ali uključuju proljev, bol u želucu i promjene na oku. Istraživanja su pokazala kako hidroksiklorokin znatno smanjuje učestalost abnormalnih krvnih ugrušaka kod bolesnika sa SLE-om, tj. smanjuje pretjerano zgrušavanje krvi.

Osim lijekova za malariju u terapiji kožnih poremećaja kod SLE-a koriste se i retinoidi (derivati vitamina A), ali i imunosupresivni lijekovi.

Lijekovi koji potiskuju imunitet (imunosupresivni lijekovi) se koriste za liječenje osoba s težim manifestacijama SLE-a, kao što su oštećenja unutarnjih organa. Najčešće se koriste metotreksat, azatioprin, ciklofosfamid i ciklosporina. Svi imunosupresivni lijekovi mogu ozbiljno smanjiti broj limfocita u krvi i povećati rizik od infekcije i krvarenja. Imunosupresivni lijekovi se ne smiju uzimati tijekom trudnoće ili začeća.  U posljednjih nekoliko godina, mikofenolat-mofetil se koristi kao učinkovit lijek za SLE, osobito za aktivnu bolest bubrega.

Kod bolesnika s ozbiljnim oštećenjima mozga (lupus cerebritis) ili bubrega (lupus nefritis) koristi se plazmafereza za uklanjanje autoantitijela iz krvi. Plazmafereza je proces filtriranja krvi kroz aparat, a zatim se pročišćena krv bez antitijela vraća natrag u tijelo bolesnika. Rijetko, ovi bolesnici mogu razviti ozbiljnu trombocitopeniju (niska koncentracija trombocita), čime se povećava rizik od prekomjernog i spontanog krvarenja. Krajnji stupanj oštećenja bubrega kod SLE-a zahtijeva dijalizu ili transplantaciju bubrega.

Najnovija istraživanja ukazuju prednosti rituksimaba u liječenju SLE-a. Rituksimab je biološki lijek, odnosno antitijelo koje potiskuje određeni tip limfocita koji se naziva B stanicama i smanjuje njihov broj u krvotoku. B-stanice su važne u imunološkog odgovoru organizma i igraju središnju ulogu u aktivnosti bolesti kod SLE-a.

Znanstvenici su otkrili da niske doze Omega-3 masnih kiselina mogu pomoći bolesnicima sa SLE-om u smanjenju aktivnost bolesti i eventualno smanjenju rizika za bolesti srca.

Prognoza bolesti

Prognoza kod lupusa ponajprije ovisi o zahvaćenosti bubrega i središnjeg živčanog sustava bolešću, ukoliko nema poremećaja ova dva sustava prognoza je dobra. Generalno se može reći da se prognoza u zadnjih 50 godina bitno poboljšala zahvaljujući primjeni suvremenih terapijskih sredstava.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]