Sustavni eritemski lupus – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Cilj liječenja je olakšati simptome bolesti, zaštiti organe od upale i smanjiti autoimunu aktivnost u tijelu. Bolesnici s blagim simptomima ne trebaju konstantno uzimati lijekove već samo povremeno i to protuupalne lijekove.

Liječenje


Cilj liječenja je olakšati simptome bolesti, zaštiti organe od upale i smanjiti autoimunu aktivnost u tijelu. Bolesnici s blagim simptomima ne trebaju konstantno uzimati lijekove već samo povremeno i to protuupalne lijekove. Dok bolesnici s ozbiljnim simptomima koji uključuju oštećenja unutarnjih organa mogu zahtijevati visoke doze kortikosteroida u kombinaciji s drugim lijekovima koji potiskuju imunološki sustav.

Bolesnici sa SLE-om učestalo imaju simptom kroničnog umora stoga im je potrebno više odmora tijekom razdoblja aktivnosti bolesti. Osim toga se preporuča i umjerena tjelovježba za održavanje tonusa mišića i raspona pokreta u zglobovima.

Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) su od pomoći u smanjenju upale i boli u mišićima, zglobovima i drugim tkivima. Od NSAR-ova se najčešće koriste ibuprofen i  naproksen. Budući da odgovor bolesnika na NSAR varira, potrebno je isprobati različite NSAR-ove te pronaći najučinkovitiji lijek s najmanje nuspojava za svakog bolesnika. Ovi lijekovi se uzimaju s hranom da se smanje moguće nuspojave.

Kortikosteroidi su moćniji lijekovi od NSAR-a za smanjenje upale kada je bolest aktivna. Kortikosteroidi su posebno korisni kada su zahvaćeni unutarnji organi, ali mogu imati ozbiljne nuspojave kada se daju u velikim dozama tijekom duljeg razdoblja. Nuspojave kortikosteroida uključuju debljanje, osteoporozu, atrofiju (stanjivanje) kože, infekcije, dijabetes, otečenost lica i kataraktu.

Hidroksiklorokin je lijek za malariju, no u SLE-u je posebno učinkovit kod bolesnika s umorom, kožnim simptomima i bolestima zglobova. Dosljedno uzimanje ovog lijeka može spriječiti egzacerbaciju (pogoršanje simptoma) bolesti. Nuspojave su rijetke, ali uključuju proljev, bol u želucu i promjene na oku. Istraživanja su pokazala kako hidroksiklorokin znatno smanjuje učestalost abnormalnih krvnih ugrušaka kod bolesnika sa SLE-om, tj. smanjuje pretjerano zgrušavanje krvi.

Osim lijekova za malariju u terapiji kožnih poremećaja kod SLE-a koriste se i retinoidi (derivati vitamina A), ali i imunosupresivni lijekovi.

Lijekovi koji potiskuju imunitet (imunosupresivni lijekovi) se koriste za liječenje osoba s težim manifestacijama SLE-a, kao što su oštećenja unutarnjih organa. Najčešće se koriste metotreksat, azatioprin, ciklofosfamid i ciklosporina. Svi imunosupresivni lijekovi mogu ozbiljno smanjiti broj limfocita u krvi i povećati rizik od infekcije i krvarenja. Imunosupresivni lijekovi se ne smiju uzimati tijekom trudnoće ili začeća.  U posljednjih nekoliko godina, mikofenolat-mofetil se koristi kao učinkovit lijek za SLE, osobito za aktivnu bolest bubrega.

Kod bolesnika s ozbiljnim oštećenjima mozga (lupus cerebritis) ili bubrega (lupus nefritis) koristi se plazmafereza za uklanjanje autoantitijela iz krvi. Plazmafereza je proces filtriranja krvi kroz aparat, a zatim se pročišćena krv bez antitijela vraća natrag u tijelo bolesnika. Rijetko, ovi bolesnici mogu razviti ozbiljnu trombocitopeniju (niska koncentracija trombocita), čime se povećava rizik od prekomjernog i spontanog krvarenja. Krajnji stupanj oštećenja bubrega kod SLE-a zahtijeva dijalizu ili transplantaciju bubrega.

Najnovija istraživanja ukazuju prednosti rituksimaba u liječenju SLE-a. Rituksimab je biološki lijek, odnosno antitijelo koje potiskuje određeni tip limfocita koji se naziva B stanicama i smanjuje njihov broj u krvotoku. B-stanice su važne u imunološkog odgovoru organizma i igraju središnju ulogu u aktivnosti bolesti kod SLE-a.

Znanstvenici su otkrili da niske doze Omega-3 masnih kiselina mogu pomoći bolesnicima sa SLE-om u smanjenju aktivnost bolesti i eventualno smanjenju rizika za bolesti srca.

Prognoza bolesti

Prognoza kod lupusa ponajprije ovisi o zahvaćenosti bubrega i središnjeg živčanog sustava bolešću, ukoliko nema poremećaja ova dva sustava prognoza je dobra. Generalno se može reći da se prognoza u zadnjih 50 godina bitno poboljšala zahvaljujući primjeni suvremenih terapijskih sredstava.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Jesu li promjene na vratnoj kralježnici uzrok jakih bolova u ramenima i bljeskova u očima?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2501535665

Sindromi prenaprezanja – prevencija, simptomi i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoji su simptomi? Sindromi prenaprezanja obično se razvijaju postupno. U početku se javlja osjećaj zatezanja ili nelagode u određenom dijelu tijela. S vremenom se pojavljuje bol koja je najčešće izraženija nakon aktivnosti. U ranoj fazi bol obično ne ograničava značajno kretanje, ali se s napredovanjem stanja može javljati i tijekom aktivnosti, a u težim slučajevima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2474232623

Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Nalaz MR-a lumbalne kralježnice