Klinička slika SLE-a može biti vrlo raznolika što ovisi o tome na kojim organima se javljaju poremećaji.
Simptomi bolesti
Klinička slika SLE-a može biti vrlo raznolika što ovisi o tome na kojim organima se javljaju poremećaji. Kod većine bolesnika ipak možemo naći simptome kao: umor, povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita, bolovi u mišićima, gubitak kose (alopecija), artritis, ulceracije (oštećenje sluznice) u ustima i na nosu, osip na licu u području jagodica koji se još naziva i “leptirasti osip”, neobična osjetljivost na sunčevu svjetlost (fotosenzitivnost) , upala plućne ovojnice (pleuritis) i srčane ovojnice (perikarditis), te slaba cirkulacija na prstima stopala i šaka nakon izlagana hladnoći (Raynaudov fenomen).
Kod lupusa su česte kožne manifestacije bolesti koje mogu dovesti do pojave ožiljka. U kožnom eritemskom lupusu se simptomi javljaju samo na koži i to kao osip koji se nalazi na licu i vlasištu, obično je crvene boje i oštro ograničen. Osip u kožnom obliku lupusa je uglavnom bezbolan i ne svrbi, ali može dovesti do pojave ožiljka i trajnog gubitka kose (alopecije). Između 5% – 10% bolesnika s kožnim eritemskim lupusom može razviti SLE.
Više od polovice ljudi sa SLE-om ima karakterističan crveni osip na licu u području jagodica koji ide preko nosa, te se zbog svog oblika se često naziva i “leptirasti osip”. Osip je bezbolan i ne svrbi, te se pogoršava prilikom izlaganja suncu isto kao i simptomi na drugim organima, stoga se ova pojava naziva fotosenzitivnost.
Većina bolesnika sa SLE-om će razviti i artritis (upala zgloba). Artritis u SLE-u obično uključuje slijedeće simptome: oticanje zgloba, bol, ukočenost, pa čak i deformitete malih zglobova ruke, zapešća i stopala. Ponekad, artritis u sklopu SLE-a može imati slične simptome kao reumatoidni artritis. Upala mišića (miozitis) može uzrokovati mišićnu slabost i bol, što dovodi do povišenja koncentracije mišićnih enzima u krvi.
Promjene u krvnim stanicama se očituju u vidu smanjene koncentracije eritrocita (anemija), leukocita (leukopenija) i trombocita (trombocitopenija). Leukopenija može povećati rizik od infekcija, a trombocitopenija može povećati rizik od krvarenja.
Upala krvnih žila (vaskulitis) može uzrokovati izoliranu ozljedu živca, kože ili unutarnjih organa. Vaskulitis je karakteriziran upalom i oštećenjem stjenke krvne žile čime dolazi do zaustavljanja cirkulacije što ima za posljedicu ozljedu tkiva koje ta krvna žile opskrbljuje.
Upala ovojnice pluća (pleuritis) i ovojnice srca (perikarditis) može izazvati oštru bol u prsima. Bol u prsima se pojačava kašljanjem, dubokim disanjem i promjenom položaja tijela. Mlađe žene sa SLE-om imaju značajno povećan rizik od srčanog udara zbog zahvaćenosti srca u ovoj bolesti.
Bubrežne promijene čest su i ozbiljan poremećaj kod ovih bolesnika. Upala bubrega u SLE-u (lupus nefritis) se očituje patološkim izlučivanjem proteina u mokraći, zadržavanjem tekućine u tijelu, pojavom visokog krvnog tlaka, pa čak i prestankom rada bubrega što onda dovodi do dijalize takvih bolesnika (postupak kojim se iz tijela izbacuju štetne tvari i prekomjerna količina vode).
Oštećenja mozga (lupus cerebritis) u sklopu SLE-a mogu dovesti do glavobolje, promjene osobnosti, depresije, psihoze, epilepsije, moždanog udara, pa čak i kome. Oštećenja perifernih živaca mogu dovesti do pojave ukočenosti, trnaca i slabosti dijelova tijela ili ekstremiteta.
U oko 40% bolesnika sa SLE-om se javlja gubitak kose (alopecija) ili imaju nekvalitetnu kosu koja ispada u čupercima (tzv. „mišja kosa“). U istom postotku bolesnika se javljaju i ulceracije (oštećenja sluznice) u ustima, nosu i na genitalnom području. Često se to dogodi istovremeno s povećanjem aktivnosti bolesti (egzacerbacijom bolesti).
Ostale promjene koje se mogu javiti u sklopu SLE-a su: Raynaudov fenomen (slaba cirkulacija na prstima stopala i šaka nakon izlagana hladnoći), fibromialgija (poremećaj koji uzrokuje bolove u mišićima i umor), pankreatitis (upala gušterače), bolesti jednjaka s teškoćama pri gutanju (disfagija), bolesti jetre i infekcije.
23.12.2015
