Sustavni eritemski lupus (SLE – skraćenica od engleskog naziva bolesti Systemic lupus erythematosus) je kronična upalna bolest nepoznatog uzroka koju karakterizira oštećenje.
Što je SLE?
Sustavni eritemski lupus (SLE – skraćenica od engleskog naziva bolesti Systemic lupus erythematosus) je kronična upalna bolest nepoznatog uzroka koju karakterizira oštećenje tkiva i stanica autoantitijelima. Za bolest kažemo da je kroničnog tijeka ako znakovi i simptomi bolesti traju duže od šest tjedana, a često znaju trajati i više godina. SLE spada u autoimune bolesti koje se javljaju prilikom napada vlastitog imunološkog sustava na tkiva i organe. Imunološki sustav je složen sustav u tijelu koji je „dizajniran“ za borbu protiv bakterija, virusa i drugih stranih mikroorganizama. Jedan od načina da imunološki sustav obrani tijelo od infekcija je proizvodnja antitijela koja se vežu na mikroorganizme. Kod bolesnika sa sustavnim eritemskim lupusom imunološki sustav proizvodi abnormalna antitijela u krvi koja su usmjerena na tkiva unutar vlastitog tijela, a ne na strane mikroorganizme. Ta antitijela se nazivaju autoantitijela. Budući da se antitijela i upalne stanice nalaze svugdje u tijelu, SLE može uzrokovati oštećenja različitih organa i organskih sustava uključujući bolesti: kože, srca, pluća, bubrega, krvnih stanica, zglobova i živčanog sustava. Kad se promjene javljaju samo na koži, a bez zahvaćenosti unutarnjih organa bolest nazivamo kožni eritemski lupus, a kada su zahvaćeni i unutarnji organi bolest se naziva sustavni eritemski lupus (SLE). Većina bolesnika ima osjećaj umora, prisutan osip, artritis (bolne i natečene zglobove) i povišenu tjelesnu temperaturu. A klinički tijek bolesti je obilježen naizmjeničnim egzacerbacijama (pogoršanje simptoma) i remisijama bolesti (povlačenje simptoma bolesti). Lupus može varirati od blažeg oblika bolesti pa do po život opasnog stanja zbog čega se ovi bolesnici uvijek trebaju redovito kontrolirati kod liječnika specijalista.
Uzroci i proces nastanka bolesti
SLE se javlja kada vlastiti imunološki sustav napada zdrava tkiva u tijelu. Stoga je vjerojatno da je uzrok bolesti kombinacija genetike i okolišnih faktora. Osobe s naslijeđenom predispozicijom za SLE mogu razviti bolest kada dođu u dodir s potencijalnim „okidačem“ bolesti. Smatra se da 5 milijuna ljudi diljem svijeta boluju od nekog od oblika lupusa.
Rizični faktori za razvoj bolesti su:
- Genetski čimbenici povećavaju tendenciju razvoja autoimunih bolesti, kao što su SLE, reumatoidni artritis i autoimuni poremećaji štitnjače. Ove bolesti se češće pojavljuju među rođacima s tim da je učestalost SLE-a 10 – 15 puta veća u ljudi koji imaju barem jednog člana obitelji oboljelog od ove bolesti. Osobe s prisutnim antigenima tipa HLA B8 i DR3 imaju predispoziciju za razvoj SLE-a,
- Sunčeva svjetlost – posebice UV-B zrake iz sunčevog svjetla mogu dovesti do oštećenja kože ili pokrenuti autoimuni odgovor kod osjetljivih ljudi,
- Lijekovi – lupus mogu pokrenuti određene vrste lijekova koje se koriste u liječenju epilepsije, povišenog krvnog tlaka i antibiotici. Simptomi lupusa obično nestaju kada se prestanu uzimati ovi lijekovi,
- Spol – češće se javlja u osoba ženskog spola, i to najčešće u žena fertilne dobi (90% bolesnika sa SLE-om) iako mogu oboljeti i muškarci, mala djeca i stariji ljudi,
- Godine – najčešće se dijagnosticira u dobi između 15 i 40 godine života,
- Spolni hormoni – poznato je da bolesnice sa SLE-om mogu doživjeti pogoršanje simptoma prije menstruacije, što sugerira da ženski spolni hormoni (estrogeni) igraju važnu ulogu u izražavanju SLE-a. Dokazano je da estrogeni imaju određen učinak na stvaranje antitijela u organizmu i povećavanju težinu bubrežnog oštećenja,
- Rasa – češći je u Afroamerikanaca, Latinoamerikanaca i Azijata kod kojih su i simptomi bolesti izraženiji.
23.12.2015
